Makijavelističke igre

Federacija Bosne i Hercegovine ponovno je poprište umanjivanja jednakih prava konstitutivnih naroda. Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko suspendirao je odluke Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP), koje je ocijenilo da je nezakonito izabrana izvršna vlast koju je zajedno sa svojim partnerima izabrao SDP BiH. SIP je takvu odluku donio na prigovor HDZ-a BiH. Devet hrvatskih političkih stranaka predvođenih s dva HDZ-a u BiH ocijenile su da odluka visokoga predstavnika, kojega je izrijekom poduprlo i američko veleposlanstvo u BiH znači uvođenje izvanrednog stanja u državi i pretvaranje Federacije BiH u bošnjački entitet „te potvrđuje ranije već etabliranu politiku svođenja ustavne pozicije hrvatskog naroda ne na razinu nacionalne manjine, već i niže od toga” . Hrvatske stranke u BiH smatraju da nalog OHR-a dokraja razobličuje politiku dijela međunarodne zajednice, koja po njihovu mišljenju od Federacije BiH „pravi entitet samo jednoga naroda – bošnjačkog, a od BiH državu s dva entiteta i dva naroda s nikakvim šansama za njezin opstanak. To je projekt političkog etnocida nad Hrvatima”, navodi se u priopćenju. Suspenzija je izazvala oštru reakciju vodstava HDZ BiH i HDZ 1990, koja smatraju da je SIP postupio ispravno jer većinsku glasačku potporu Hrvata u BiH imaju ove dvije stranke te bi se, kako tvrde, iz njih trebali birati i hrvatski dužnosnici u tijelima vlasti Federacije BiH.

Devet hrvatskih stranaka smatra da se OHR stavio na stranu SDP-a i stranaka koje ne priznaju ustav, sa svrhom razvlašćivanja Hrvata u BiH: “Nezakonito i neustavno djelovanje kao i negiranje izborne volje hrvatskog naroda većinskih bošnjačkih stranaka (SDP i SDA), s očitim blagoslovom moćnog dijela međunarodne zajednice, potvrđuju naše davne najcrnje slutnje da je hrvatskom narodu u posljednjih 15 godina namijenjena sudbina ‘kolateralne štete’ u regionalnim preslagivanjima nakon raspada bivše Jugoslavije”, dodaje se u priopćenju.

Iako je bivša predsjednica Federacije Borjana Krišto od Ustavnog suda Federacije BiH zatražila ocjenu ustavnosti izbora Živka Budimira za njezina nasljednika na dužnosti predsjednika Federacije, taj je zahtjev naknadno povukla, a OHR-u poručila da je „vladavinu prava u BiH doveo do apsurda, a demokratsku javnost u stanje nevjerice“ te ga zamolila da je izvijesti o vremenu i mjestu primopredaje dužnosti predsjednika Federacije koju on, kako drži dosadašnja predsjednica, može predati „komu god hoće“. U ovim trenucima nije jasno kako će se ta saga o ugnjetavanju konstitutivnih prava Hrvata u BiH završiti, jer je na kraju Krišto i pet federalnih ministara iz dva HDZ-a zajednički priopćilo kako neće predati dužnost ministrima u novoj vladi, koju smatraju nelegalnom.

O kako se ozbiljnu stanju radi, potvrđuje i otvoreno pismo hrvatskih intelektualaca iz BiH. „Ovo što sada radi SDP-ova koalicija nije ništa drugo nego grubo i bezobzirno, surovo makijavelističko poigravanje s hrvatskim elementom, koji im je bio potreban samo zato što ni SDP ni SDA nisu imale dovoljno izbornoga kapaciteta da vlast u Federaciji formiraju same. Nisu to legalno mogle čak ni uz ovakvu manipulaciju malim hrvatskim strankama i njihovim mandatima, pa su morale pribjeći kršenju ustava Federacije BiH“, upozoravaju hrvatski intelektualci, sveučilišni profesori i pisci Željko Ivanković, Miljenko Jergović, Mile Lasić, Ivan Lovrenović, Mirko Marjanović, Vjekoslav Domljan, Ilija Šimić i Lukša Šoljan. Oni ističu da dva HDZ-a s pravom postavljaju pitanje ustavne i političke nejednakosti Hrvata, upozoravajući međutim da su i te dvije stranke u dobroj mjeri odgovorne za takvo stanje te posebno kritiziraju savez sa srpskim strankama iz Republike Srpske.

Navodna socijaldemokracija SDP-a BiH zapravo je krinka kojom se želi sakriti unitarna bošnjačka politika ove stranke. Iako je stajalište stranke u potpunosti legitimno, cilj se nastoji u proteklih desetak godina postići na prijevaru. Tako je predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija još 2006. kandidirao u ime stranke Željka Komšića za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH, pa je to ponovio i 2010. unatoč mišljenju javnosti da Komšić nije bio plodonosan član, a ponajmanje da je iskazivao stav hrvatske zajednice. Kako Hrvatska mora, prema Daytonskom sporazumu, jamčiti sustav koji danas postoji u BiH, tako bi trebala štititi i konstitutivna prava hrvatskoga naroda nad kojim se već godinama stvara majorizacija bošnjačke većine u svim poljima političkog i društvenog života. Vapaj koji dolazi iz Mostara zasad je izazvao samo konzultacije premijerke Kosor i predsjednika Josipovića. Svakim korakom, međutim, koji pravi Sarajevo, sve je jasnije da je potrebna hitna reorganizacija teritorijalnog ustroja države i uvođenje klasične federalizacije zemlje.