Dva jezika, dvije slike

Svein Mřnnesland, norveški akademik i slavist, objavio je knjigu Dalmacija očima stranaca, koja obuhvaća gotovo osamsto godina prošlosti Dalmacije između 1154. i 1925. i donosi raznovrsnu građu više od stotinu i trideset putopisaca i veduista, arheologa i etnografa, pustolova i hodočasnika, pomoraca i graditelja, prirodoslovaca i novinskih izvjestitelja, a popraćena je i ranije nepoznatim slikama. „U vrijeme kad nije bilo fotografija, crteži su služili kao izvor informacije o prilikama. Zato sam stao na samu početku 20. stoljeća, a ipak uključio nekoliko umjetnika koji su stvarali i nakon Prvoga svjetskog rata, zbog njihova značaja“, pojasnio je Mřnnesland.

Knjigu Dalmacija očima stranaca, koja će biti zanimljiva i dragocjena i nama i strancima te nedvojbeno pridonijeti razumijevanju svakodnevnih prilika u Dalmaciji u povijesti, objavili su dvojezično, na hrvatskom i engleskom, hrvatski i norveški nakladnici Fidipid i Sypress Forlag.

Mřnnesland je više od šest godina sustavno po europskim i svjetskim knjižnicama, arhivima i antikvarijatima prikupljao građu, nalazeći je većinom u putopisnim knjigama i ilustriranim časopisima. Najzanimljivije, kaže, slike dobio je iz arhiva u Austriji, Njemačkoj i Engleskoj, a dosta materijala našao je i u Nacionalnoj biblioteci u Oslu, gdje se čuvaju izvorna djela Alberta Fortisa i Roberta Adama. Iz galerije u Kaliforniji dobio je sliku dalmatinskih seljaka, dosad u Hrvatskoj nepoznatu.

Predani Norvežanin govoreći o izvorima relevantnim za povijesnu sliku Dalmacije ugrubo ih dijeli na dvije vrste: djela putopisaca koji su tek površno upoznali Dalmaciju te radove putopisaca koji su u toj zemlji dulje boravili i bolje upoznali prilike.

Dok su prvi važni zbog iscrpnosti podataka kojima raspolažu, ne valja zanemariti ni prinos drugih. Dapače, njihova je važnost iznimna, jer kroz njihove oči razumijevamo kako su zapadni Europljani gledali na to područje, „poznato manje od Afrike“, koje su smatrali početkom Istoka. Zajedničko je svima slaganje u tome da je Dalmacija živopisna zemlja iznimno bogate kulture.

Svein Mřnnesland (1943) studirao je slavistiku u Oslu, Novom Sadu i Zagrebu te drugim slavističkim centrima. Profesor je slavistike na Odjelu za europske jezike, književnost i područne studije Sveučilišta u Oslu, član Norveške akademije znanosti i umjetnosti te Akademije nauka i umjetnosti BiH. Objavio je više knjiga i članaka o južnoslavenskim jezicima i kulturnoj povijesti. Autor je natuknice o hrvatskome jeziku u Velikom norveškom leksikonu te sudionik i organizator brojnih humanitarnih akcija za pomoć Hrvatskoj tijekom Domovinskog rata, kao i jedan od osnivača Norveško-hrvatskoga društva prijateljstva.