U ime prošle i buduće povijesti

Dugogodišnja svestrana kulturna suradnja matica dviju susjednih država, Hrvatske i Slovenije, koja je nakon privremenih zastoja nastavljena 2003, urodila je nedavnim susretom u Slovenskoj matici još jednim plodom: predstavljena je knjiga Siniše Glavaševića Priče iz Vukovara, koju je u prijevodu Zgodbe iz Vukovarja Vasje Bratina izdala Slovenska matica.

Njezin se predsjednik Milček Komelj u govoru osvrnuo na dugogodišnju tradiciju surađivanja Slovenske matice i Matice hrvatske. Istaknuo je da danas suradnja temeljnih ustanova na svim područjima nacionalne kulture dolazi sasvim prirodno jer postoji još od vremena kada je služila jačanju obrane od germanizacije i kada je bila narodnoobrambena, iako politički obojena. Naveo je i konkretne primjere iz vremena slavenofilske suradnje dviju matica: Slovenska matica izišla je ususret hrvatskoj osnovavši Hrvatsku knjižnicu, a književnoznanstveni zbornik Hrvatsko kolo svoje je pak stranice otvorio slovenskim autorima. Spomenuo je i simboličnu povezanost velikih pisaca obaju zemalja: Augusta Šenoe (čiji je Karanfil s pjesnikova groba na slovenski preveo Tonko Maroević) i Franca Prešerna (čiji je cjelokupni poetski opus u prijevodu Luke Paljetka 1982. izdala Matica hrvatska). Kulturnoj razmjeni Hrvatske i Slovenije pridonijeli su te pridonose i mnogi drugi, među kojima su i Gustav Krklec, Vlado Gotovac, Joža Mahnič te predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić.

Nakon privremenih teškoća u suradnji matica, koje nisu prouzročene njihovom krivicom, veze su obnovljene 2003. u Otočcu i nadolazeći su susreti pokazali smjer dalje suradnje – ponajprije predavanja i izdavanje knjiga.

U duhu obnovljene kulturne suradnje u Hrvatskoj je objavljeno djelo Petra Štiha i Vaska Simonitija o povijesti Slovenaca (Slovenska povijest do prosvjetiteljstva), a u planu je izdavanje Duhovne povijesti Slovenaca akademika Janka Kosa, dok je Slovenska matica 2008. u sklopu ciklusa prikazivanja povijesti susjednih zemalja izdala djelo Ive Goldsteina o povijesti Hrvata (Hrvaška zgodovina), a sad i knjigu Siniše Glavaševića.

Smisao današnje suradnje matica i drugih kulturnih ustanova je prije svega u razumijevanju prošlosti, kulturnom informiranju i pretakanju, a time se pospješuju i dobrosusjedski odnosi.

Tema za suradnju ima mnogo – od prijevoda djela novije hrvatske i slovenske književnosti do značajnih starijih još neprevedenih djela, kao i poticanja učenja slovenskog jezika u Hrvatskoj i hrvatskog u Sloveniji. Prema riječima predsjednika Matice hrvatske Igora Zidića, predviđeni je program dobar jer je realan i ostvariv.