Baština minulih vremena

Potkraj prošle godine OMH u Livnu predstavio je dvije knjige u vlastitoj nakladi: Baština livanjskog kraja, autora Marka Vujeve i Pozdrav iz Livna, drugo, dopunjeno i prošireno izdanje, svojevrstan tip monografije, kojoj je začetnik, kreator i autor Stipo Crnjak iz Livna s domicilom i angažmanom u Zagrebu.

Ovaj ćemo put naš osvrt usmjeriti na knjigu Pozdrav iz Livna (podnaslovljenu Livno na razglednicama, čestitkama, dopisnicama, kuvertama prvi dan i poštanskim markama od 1878. do 2010. godine), jer smo Vujevinu Baštinu u Vijencu već spominjali u jednom od prošlih brojeva, s drugim povodom i u drugom kontekstu.

Prvo izdanje Pozdrava našega doista pravog blockbustera uistinu je razgrabljeno. Knjigu su s jednakim interesom tražili Livnjaci koji žive u svom gradu, oni koji su Livno zamijenili drugim gradom u Hrvatskoj ili Bosni i Hercegovini, kao i livanjski iseljenici prilikom posjeta svom ili rodnom kraju svojih predaka, i to iz mnogih zemalja, od Austrije do Australije. Bio je to snažan poticaj i Ogranku i autoru za tiskanje drugog izdanja. Na 224 stranice složeno je više od tristo ilustracija s livanjskim motivima, od čega tri dopisnice, pet omotnica prvoga dana, pet poštanskih maraka, dvanaest čestitki i 278 razglednica. Knjigu su obogatili tekstovi o gradu Livnu (prevedeni na engleski i njemački jezik) te o povijesti razglednica s posebnim osvrtom na livanjske razglednice i njihove nakladnike.

Kad se poštuje procedura i nađu pravi recenzenti, kao što su to u našem slučaju bili trojica doktora znanosti (Brešić, Radnić, Ramić) i jedan pjesnik (Orman), onda uspjeh nije samo očekivan nego i zajamčen.

Vrlo uspješno predstavljanje u Livnu, a sljedeća su, zabilježimo, u Zagrebu i Sarajevu, brojna je publika prihvatila sa zanimanjem i odobravanjem. Uvodni pripomenak kao i malu pripovijest o razglednicama i onodobnim livanjskim fotografima napisao je sam autor, a o Patini minulih stoljeća u Livnu i njegovoj okolici pisao je u knjizi i govorio na predstavljanju Damir Smiljan Tadić – kompetentno, ali i vehementno kad su u pitanju povijesne činjenice, u svakom segmentu ipak s pravom mjerom znanstvene akribije. Treba još istaknuti da je autor knjige poznali fotograf, kolekcionar i kartofil, hobist i entuzijast, s istančanim smislom i za umjetničku fotografiju pa je, prema tomu i – fotografist, kako se zovu takvi fotografi.

Dodajmo da je knjiga prispjela baš u netom minule predblagdanske dane, livanjskim čitateljima i članovima OMH u Livnu na dar, a kulturno-prosvjetnim ustanovama – na čast. Stoga s pravom predsjedništvo livanjskog ogranka kandidira svoj bestseler za plaketu Glavnoga odbora Matice hrvatske na sljedećoj Glavnoj skupštini MH, najvjerojatnije u Osijeku.