Vitalni 75-godišnjak

U dvorani Obrtničke komore Čakovec 15. veljače održana je svečanost obilježavanja 75. godišnjice Matice hrvatske – Ogranka Čakovec. Priliku za čestitanje iskoristili su župan Ivica Perhoč, zamjenik čakovečkoga gradonačelnika Zoran Vidović, predsjednik Matice hrvatske Varaždin Ernest Fišer, tajnik Zrinske garde Čakovec Bojan Kocijan i akademik Stjepan Damjanović.

U prigodnom umjetničkom programu nastupila je Muška vokalna skupina zbora Josip Vrhovski iz Nedelišća, sopranistica Nadia Bistrović u klavirskoj pratnji Maje Magdalenić te Ladislav Varga na klarinetu i Marko Žerjav na gitari u duetu.

O osnivanju i 75-godišnjem radu čakovečke Matice hrvatske govorio je predsjednik Stjepan Hranjec.

Snimila Aleksandra Ličanin

Osnivanje MHČ nije važno samo za povijest Matice hrvatske nego i za ovaj naš horvatski cvjetnjak, s obzirom na njegovu burnu prošlost. Osnivanju Ogranka prethodila je činjenica da je Matica hrvatska u našem gradu bila prisutna i prije formalnog ustroja, zahvaljujući pojedinim članovima, među kojima je bilo i braće franjevaca i državnih službenika. U prostorijama nekadašnjega vatrogasnog doma, mjesta na kojem je danas sjedište MHČ, ogranak je osnovan 16. veljače 1936. godine – rekao je među ostalim Hranjec.

Prvi predsjednik bio je Franjo Jelačić, profesor na čakovečkoj Učiteljskoj školi. U prvi upravni i nadzorni odbor ušli su ljekarnik Teodor Košak, profesor na Učiteljskoj školi Ljuboslav Kuntarić, sudac Kotarskog suda Grgur Kovačić, dr. Ante Odić, fra Mihovil Troha i šef porezne uprave Mihovil Radulović.

Drugi čin u povijesti MHČ najavio je 1964. sveučilišni profesor Zvonimir Bartolić, čije će ime otad pa do nedavne smrti biti i ostati sinonim za Maticu hrvatsku u Čakovcu. Nakon dvogodišnje pripreme u prostoru tadašnje Pedagoške akademije 29. lipnja 1964. održana je osnivačka skupština Ogranka. Za predsjednika izabran je profesor Joža Skok, tajnički poslovi povjereni su Bartoliću, a među uglednijim imenima u upravnim tijelima bili su Dragutin Toma, Jakov Sekulić, Ladislav Kralj Međimurec, Lujo Bezeredi, Aleksandar Schulteiss, Priska Kulčar i Vinko Lisjak – istaknuo je Hranjec i dodao da je Ogranak tada imao 122 člana.

Nasilni prekid rada Matice dogodio se 1971, i to drugi put. Prvi put Matičina vrata zatvorili su mađarski okupatori, a u drugom činu to je odradio tada aktualni režim.

Središnjica u Zagrebu obnovljena je u prosincu 1989, a 3. veljače 1990. i Ogranak u Čakovcu. Do danas je Ogranak objavio 46 knjiga. Među njima Pergošićev Decretum – knjigu koja je dobila nagradu Ivan Kukuljević Sakcinski, zatim Sibilu, knjigu gatalicu Zrinskoga dvora u Čakovcu, triptih Zriniana, koji je na međunarodnom sajmu tiskarstva u Frankfurtu 2005. uvršten među sto najljepših svjetskih knjiga, pretisak knjige Rudolfa Horvata Poviest Međimurja, a u novije vrijeme pretisak knjige Anđele Horvat, Spomenici arhitekture i likovnih umjetnosti u Međimurju, zatim više Bartolićevih Sjevernohrvatskih tema. Poseban je nakladnički pothvat Hrvatski kajkavski kolendar, koji neprestance izlazi od 1992, donoseći raznoliko štivo i okupljajući stotinjak autora iz sjeverozapadne Hrvatske. Od 1996. startao je i časopis Hrvatski sjever, no bez razvijene pretplatničke i suradničke mreže te, suočen s besparicom u najnovije doba, zastao je u izlaženju, recimo tako, do boljih vremena – istaknuo je predsjednik Ogranka Stjepan Hranjec.

Ogranak je do danas podigao 47 spomen-ploča, ima 218 članova i po brojnosti je treći u državi, nakon Zagreba i Splita.