Televizija u raljama politike

Matica hrvatska i Društvo hrvatskih književnika predlažu Hrvatskom saboru da poništi Natječaj za izbor novih članova Programskog vijeća HRT-a i da pokrene proceduru promjena Zakona o HRT-u koje će vratiti pravo nacionalnim institucijama da same izaberu članove Vijeća, izjavili su predstavnici MH i DHK na konferenciji za novinare održanoj 24. veljače u Matici hrvatskoj.

Povod za zajednički istup dviju kulturnih udruga, kojima su se na konferenciji pridružili i predstavnici Instituta hrvatske glazbe, bio je prijedlog jedanaestero novih kandidata za članove Programskog vijeća, koje je Saboru prije nešto manje od mjesec dana podnio Odbor za informiranje, informatizaciju i medije.

Goran Končar, Paolo Sfeci, Zorislav Lukić, Borben Vladović, Stjepan Sučić i August Turina / Snimio Mirko Cvjetko

„Odbor je pogriješio kada je umjesto predstavnika nacionalnih institucija kao kandidate izabrao pojedince bez šire javne potpore“, stoji u izjavi, čime su bez svojih kandidata u Programskom vijeću, uz Maticu hrvatsku i Društvo književnika, ostali i predstavnici vjerskih zajednica, hrvatskih sveučilišta, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te udruga glazbenih, dramskih i likovnih umjetnika.

Zorislav Lukić, glavni tajnik Matice hrvatske, naglasio je da će udruge ustrajati u svojim zahtjevima, a tekst će biti poslan svim saborskim zastupnicima kako bi se na njih prebacila odgovornost za izbor Vijeća kojemu je zadaća „zastupati i štititi interes javnosti provođenjem nadzora i unapređenjem radijskog i televizijskog programa“ , kako stoji u Zakonu o HRT-u.

Podsjetimo, 2003. izglasan je novi Zakon o HRT-u, kojim je hrvatskim nacionalnim institucijama ukinuto pravo biranja svojih zastupnika u Programsko vijeće. Do 2003. dio članova Vijeća predlagale su institucije, a dio Sabor, dok je novim zakonom određeno da sve članove predlažu političke stranke. Time je jasno otvoren put političkim utjecajima kako na izbor članova Vijeća tako i na program koji bi ono trebalo nadzirati.

Borben Vladović, predsjednik Društva hrvatskih književnika, u tom je smislu napomenuo da povod istupu nisu imena jedanaest izabranih članova, već procedura njihova izbora koja izaziva sumnje. Mjesta sumnji je, međutim, mnogo posebice zbog indicija da su pojedini saborski zastupnici obećavali kandidatima izbor u Programsko vijeće, premda su stranke trebale izabrati 11 od 40 članova bez političke trgovine. „Sve to u najmanju ruku daje povoda za istragu o protuzakonitom djelovanju saborskih zastupnika“, zaključio je Zorislav Lukić.

U prilog tom zahtjevu govori i slučaj Branke Pavlić, profesorice talijanskog jezika, koja je bila među predloženim kandidatima, no kandidaturu je povukla nakon što je u javnost procurila informacija da je kći najbolje prijateljice Jadranke Kosor. O stvarnim kompetencijama Pavlićeve, kao i o kompetencijama ostalih, javnosti manje poznatih, kandidata može se, međutim, samo nagađati jer kandidature sa životopisima predloženih članova nisu javno objavljene.

Umjesto Pavlićeve, koja je bila kandidat HDZ-a, vladajuća je stranka za jedanaestog člana Programskog vijeća Odboru za medije prošli tjedan predložila Josipa Čerinu, direktora zadarske podružnice Hrvatskog centra za razminiravanje. Njega je pak za tu funkciju predložilo kinološko društvo Dalmatinski pas iz Zadra.

Paolo Sfeci, potpredsjednik Instituta hrvatske glazbe, ističe da je ključni problem u Zakonu o HRT-u koji omogućuje malverzacije pri izboru: „U političko-interesno Vijeće HRT-a nisu izabrani ljudi koji su u stanju nadzirati program, već oni koji će se svađati oko prvih deset minuta dnevnika.“

Sfeci se osvrnuo i na izbor jedanaestero kandidata, ustvrdivši da nije nevažno što su se čak njih devetero sami kandidirali – i bili izabrani, čim ispada „da je za neke kandidate kandidatura od neke institucije bila minus, a na plus?!“

Na istom tragu govorio je i Goran Končar, predsjednik IHG-e, koji je napomenuo da ljudi koji su izabrani ne daju nikakvo jamstvo da će kulturne udruge biti zastupljene u programu HRT-a.

Potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić ocijenio je program nacionalne televizije katastrofalnim, napomenuvši da hrvatskih pisaca i znanstvenika na televiziji nema.

Programsko vijeće HRT-a jedno je od najvažnijih upravnih tijela u državnim institucijama. Osim što nadzire i osigurava kvalitetan program, Vijeće imenuje i ravnatelja nacionalne televizijske kuće kao i direktora programa te glavne urednike informativnih programa radija i televizije. No zakonska odredba prema kojoj članove Programskog vijeća bira Hrvatski sabor isključivo na prijedlog političkih stranaka (klubova saborske većine i manjine) nelogična je s obzirom na odredbu istog Zakon koja kaže da „HR i HTV ne smiju u svojim programima zastupati staja-lišta ili interese pojedine političke stranke“. Teško je vidjeti kako bi se ti interesi mogli pomiriti u praksi.

Saborska rasprava o konačnom izboru članova Vijeća održana je u petak 4. ožujka i na njoj je Sabor potvrdio predložene kandidate.

Nika Štriga