Ogranci

Zdravko Ivković, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Bjelovaru, domoljub i veliki borac za samostalnost Hrvatske, preminuo je 1. ožujka u 83. godini. Na čelu bjelovarskoga ogranka bio je od obnoviteljske skupštine 1990. Ostat će zapamćen i kao jedan od najneumornijih boraca za otkrivanje zločina iz Drugog svjetskog rata i poraća, kao i jedan od najzaslužnijih za podizanje spomenika tim žrtvama.

ČAKOVEC

Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu u suradnji sa Županijskim stručnim vijećem učitelja / nastavnika hrvatskoga jezika osnovnih škola Međimurske županije organizirao je 1. ožujka stručni skup s temom Pismenost i/ili nepismenost u školskoj praksi.

Tijekom predavanja učitelji su na temelju predznanja o standardnojezičnim normama mogli produbiti znanje o funkcionalnome poučavanju slovnice, pravopisa i rječnika, ortografskim pravilima i sličnom. Predavačica je bila Dunja Pavličević-Franić, redovita profesorica i predstojnica Katedre za hrvatski jezik i književnost na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Funkcionalna pismenost jedno je od temeljnih obrazovnih postignuća odgojno-obrazovnoga sustava, a osobito nastave hrvatskoga jezika. Riječ je o ključnoj kompetenciji koja je pod nazivom komuniciranje na materinskome jeziku (usmeno i pismeno), kao prva i najvažnija, istaknuta i u izobrazbenim dokumentima Europskoga vijeća (European Commission, 2005). Pismeno je izražavanje izravno povezano i s kompetencijom kreativnoga izražavanja. Stoga je pitanje pismenosti i/ili nepismenosti u školskoj praksi tematika o kojoj valja promišljati, pisati i govoriti na svim obrazovnim razinama. Tijekom predavanja nastojalo se odgovoriti na važno lingvodidaktičko, ali i pedagoško-psihološko pitanje – ukazuju li pravopisne i slovopisne pogreške, a svi smo svjesni razine opće (ne)pismenosti, na nizak stupanj jezičnoga znanja ili je riječ o pojavi koja se u procesu učenja jezika može pozitivno iskoristiti?

ČAPLJINA

U organizaciji Matice hrvatske, Ogranak Čapljina, u dvorani kina Mogorjelo održano je predstavljanje knjige Baci jednu i pro strane autora Stanislava Vukorepa. Ta knjiga nastavak je bogata istraživačkog rada Stanislava Vukorepa, u kojoj je terenskim istraživanjem prikupio velik broj anegdota i šala iz svakodnevnoga života naših starih, koji su se vedrim duhom i narodnom mudrošću borili protiv svakodnevnih nedaća.

Okupljene je uime organizatora, odnosno Matice hrvatske, Ogranak Čapljina, pozdravio predsjednik Ogranka Ante Brkić, koji je, između ostalog, kazao: „Matica je u Čapljini u posljednjih desetak godina bila u defenzivi; no ne zbog toga što su to htjeli članovi Matice, nego što su to činili oni koji ne vole ovaj grad i koji ne žele dobro ovome gradu. Uz pomoć nove općinske vlasti, na čelu s načelnikom općine Čapljina Smiljanom Vidićem, Matica je opet stala na noge, i evo već večeras svjedoci smo njezina preporoda. Za iduće dvije godine zacrtali smo opširan plan i program, pa s ovog mjesta poručujem da ćemo se zasigurno vidjeti još mnogo puta, uživajući u svim kulturnim aktivnostima naše općine i njezinih žitelja.“

Knjigu su predstavili Antun Lučić – profesor književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, Željko Raguž – ravnatelj Hrvatskog radija Herceg-Bosna, i autor Stanislav Vukorep. „Stanislavu je pošlo za rukom da predoči iskustvo i sudbinu ljudi koji su desetljećima u ovim krajevima živjeli težak život, život koji je zaista bio tugaljiv i ispunjen svakojakim problemima. No pored svega toga našao je autor vedra, domišljata i dosjetljiva mjesta koja smislenošću i porukom upućuju na vedrinu, život i opstanak. Domaći se čovjek znao oduprijeti svim nedaćama i u nekim trenucima se, gotovo hamletovski, znao učas odlučiti za ono dobro, što je iznimna ljudska sposobnost. Stanislav je zajedno sa svojim kazivačicama i kazivačma uspio omogućiti da knjiga uđe u svjetlo našeg vremena, što je veliko blago kako za nas tako i za buduće generacije. Zastarjelice koje pronalazimo u ovoj knjizi daju tamninu vremena i oplemenjuju nas iskustvom izraza i dimenzijom koja se polako zagubila“, samo je dio onoga što je Lučić sinoć kazao o knjizi.

Željko Raguž istaknuo je kako se pri predstavljanju knjiga obično kaže ponajmanje o samu autoru, pa je svoj nastup posvetio upravo autoru, kojemu je zahvalio za sve ono što je dosad učinio, i sve što čini kako bi nam predočio nekadašnji život i očuvao običaje, pjesme i izreke naših starih. Po završetku programa nazočnima se obratio i sam autor, koji je zahvalio svima koji su omogućili da knjiga ugleda svijetlo dana, kao i svima onima koji su pomogli pri organiziranju promocije. Zanimljivo je istaknuti kako je knjiga Baci jednu i pro strane već uvrštena u obveznu literaturu za kolegij Hrvatska usmena književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Večer je nastupom uljepšao tamburaški sastav HKUD-a Zora Struge-Gorica, a anegdote i pjesme čitao je Boris Matić.

GRUDE

U organizaciji Matice hrvatske Grude priređeno je sjećanje na pokojnog prof. Ivana Alilovića. Ivan Alilović rodio se u Ružićima 25. veljače 1922, a umro u bolnici u Mostaru 11. veljače 2003. Autor je dvanaest knjiga i nekoliko desetaka članaka iz zavičajne i hrvatske kulturne baštine s područja Hercegovine. Bio je politički progonjen, robijao je za Hrvatsku u doba komunizma. Napisao je i neke životopise žrtava. Bio je također član Matice hrvatske te još nekih kulturnih i političkih udruga.

Na Škeljinoj njivi u Ružićima služena je sv. misa za obitelj Alilović te je položeno cvijeće i zapaljene svijeće na novouređenoj obiteljskoj grobnici.

U kinodvorani u Grudama pripremljen je susret s predsjednikom Matice hrvatske Igorom Zidićem uz predstavljanje knjige Slučaj Alilović. Predstavljači su bili: Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske, Milan Bešlić, povjesničar umjetnosti, i Mario Bušić, predsjednik Ogranka Grude. U glazbenom dijelu programa nastupili su učenici Osnovne glazbene škole Grude, Andrija Nikić i Stipe Iličić.

LIPOVLJANI

Na trećoj redovnoj godišnjoj skupštini 26. veljače Ogranak Matice hrvatske u Lipovljanima kvalitetnim je ocijenio prošlogodišnji rad. Iz izvješća predsjednika Stjepana Crnka od više aktivnosti 37 članova radnika vrijedi spomenuti suradnju s OŠ Josipa Kozarca s objavljenom publikacijom uz 240. obljetnicu te ustanove i uz Dan planeta Zemlje izborom najljepše učeničke fotografije. Organizirana je Likovna kolonija Listopadske boje Lipovljana, koja je bila poticaj utemeljenju likovne udruge. Osjeća se suradnja sa svim kulturnim udrugama u mjestu gdje je prisutno više nacionalnih manjina. Uz suradnju s više OMH u Hrvatskoj naglašenije je zajedničko djelovanje s obližnjim ograncima iz Novske, Kutine, Kloštra Ivanića te s Maticom slovačkom Lipovljani. Njihovi su predstavnici pozdravili i ovu skupštinu. Uime MH iz Zagreba učinio je to Đuro Vidmarović, a lipovljanskog Općinskog vijeća njegov predsjednik Marijan Juran. Lipovljanski OMH javnim priznanjem posmrtno je zahvalio na nesebičnom radu prošle godine preminulom tajniku Josipu Debeljaku. Za novog tajnika jednoglasno je izabran Jure Klišanin. U ovogodišnjem programu rada angažiranije se radi na objavi monografije u mjestu Piljenice, a poticat će se istraživanja srednjovjekovnoga grada Kraljeve Velike. Razrađeni su i programi suradnje s Parkom prirode Lonjsko polje, koji će posebno naglašavati zaštitu šuma u močvarnom dijelu Lonjskog polja. Bit će posvećeni i šumaru i književniku Josipu Kozarcu, koji je potkraj 19. stoljeća djelovao u Lipovljanima i bio član tadašnjega Povjerenstva MH.

OMH već tjedan dana nakon skupštine u petak 4. ožujka pokazao je svoju aktivnost ispunivši za kazališnu predstavu Marsovci su među nama kutinskog komediografa Ante Juretića gledalište. Ono je izvrsno pozdravilo kvalitetnu izvedbu glumaca kutinske kazališne družbe Beskućnici te komedije o suvremenom, osobito turističkom razvoju sela, uz političke zavrzlame koje ga prate.

ZABOK

U petak, 25. veljače, pred prepunom dvoranom zabočkoga kina, predstavljena je biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti. Važni nakladnički pothvat MH predstavili su akademici Tonko Maroević kao književni tajnik MH i potpredsjednik MH Ante Stamać, kao i potpredsjednik zadužen za ogranke Stjepan Sučić.

Bio je užitak slušati o najvrednijim pisanim djelima ostvarenima u hrvatskoj povijesti od početka pismenosti u ranom srednjem vijeku do suvremenih hrvatskih književnika.

Okupljeni su se mogli upoznati u izlaganjima predstavljača s počecima nakladništva te luksuzno opremljene biblioteke od prije šesnaestak godina, i značenjem izdavanja takvih djela za održavanje hrvatskoga duha. Te lijepe riječi u znanstvenoj obradi donose dimenziju više u kvaliteti doživljaja.

N. Š.