Filostratigrafija, upamtite!

Najmlađi odjel Matice hrvatske, onaj za međunarodnu znanstvenu i kulturnu suradnju, predstavio je 1. ožujka hrvatskoga znanstvenika Tomislava Domazeta-Lošu.

Domazet je poznat široj svjetskoj znanstvenoj javnosti, ako ne otprije, onda od prosinca prošle godine, kada je najugledniji svjetski znanstveni časopis Nature naslovnicu posvetio rezultatu njegova istraživanja. Zaključak je toga istraživanja Domazeta-Loše i njegova njemačkog mentora i kolege dr. Dietharda Tautza da je embrionalni razvoj životinja, uključujući i čovjeka, sažetak cjelokupne evolucijske povijesti neke vrste,

Upravo je to istraživanje bilo i središnja tema predavanja održana u Matici.

Tomislav Domazet-Lošo na predavanju u Matici hrvatskoj / Snimio Mirko Cvjetko

Tomislav Domazet-Lošo, rođen 1974. u Splitu, nakon doktorata na Max Planck Institutu u Plönu vratio se na Institut Ruđer Bošković, a područja znanstvenog interesa su mu evolucijska genetika, evolucijska razvojna biologija, makroevolucija i evolucija tumora.

Domazetov je rad snažan dokaz teorije evolucije, iako je pretpostavka da se u embrionalnom razvoju životinja zrcali cjelokupna evolucijska povijest vrste stara 200 godina, no dosad nije bila znanstveno potvrđena. Novost je u otkriću metodologije, genomske filostratigrafije, koja se temelji na statistici i kojom je moguće mjeriti ukupnu evolucijsku starost aktivnih gena tijekom svake faze embrionalnog razvitka. Metoda genomske filostratifrafije odlična je za rekonstrukciju daleke evolucijske prošlosti, primjerice prije petsto milijuna ili milijardu godina, koja se prije mogla proučavati isključivo uz pomoć fosila. Lošina metoda eksperimentalno je dokazana prije tri godine, a istraživanja su rađena na ribi zebrici. Uz pomoć genomske filostratigrafije dokazano je da otprilike u sredini embrionalnog razvoja postoji razdoblje kad su svi kralješnjaci morfološki slični. U toj su fazi, koja se naziva filotopskom, razlike u izgledu embrija riba, gmazova i sisavaca gotovo neznatne.

Predavanje je dalo pregled istraživanja u kojima genomska filostratigrafija igra važnu ulogu. Pokazalo je kako filostratigrafija otvara nove spoznaje u razumijevanju evolucije organskih sustava, razvojne biologije i tumorske biologije te da postojanje filotipske faze ima implikacije na opće razumijevanje evolucije životinja. Dakako, i na razumijevanje humane evolucije. Genomska filostratigrafija otvara nova poglavlja u istraživanjima teško razlučivih problema u biologiji i medicini, a osobito bi se važna mogla pokazati u razumijevanju genetike tumora. Domazet-Lošo i njegov tim, također prvi put, pokazali su u istraživanjima na hidri da i jednostavni organizmi mogu imati tumore, a iz toga slijedi da je mogućnost razvoja tumora zapravo imanentno svojstvo višestaničnosti. Korisnost toga podatka za medicinu golema je, a razmjeri nepredvidljivi.