Časopis za nova vremena

Novi je broj Zadarske smotre, časopisa Ogranka Matice hrvatske u Zadru, prvo izdanje pod novim uredništvom. Kako je istaknuto u Uvodu, novo će uredništvo nastaviti tradiciju Zadarske revije od 1952. i Zadarske smotre od 1992, no također časopis prilagoditi novijem vremenu, koje svakako ima drukčije potrebe. Prema tome, vodit će računa o vrijednosti objavljenih tekstova, znanstvenih radova, prikaza i sl., no svakako i o njihovoj zanimljivosti za današnjeg čitatelja. Težit će izlaženju u četiri broja godišnje kako bi bili u mogućnosti pratiti aktualna zbivanja te surađivati s autorima koji bi uspješno pozivali čitatelje na razgovor, poticali rasprave i dijaloge. U izboru tekstova i autora posvetit će posebnu pozornost zadarskom području, no nikako neće isključiti druge predjele Hrvatske, kao ni autore u inozemstvu koji će dosegnuti traženu kvalitetu riječi i zanimljivost teme.

Novi broj tako donosi Zadarske smotre zanimljivu studiju Kristine Štrkalj Despot Srednjovjekovna ars memorija i Šimun Klimantović, u kojem autorica analizira ideju da zbornici pisani rukom fra Šimuna Klimantovića, trećoreca iz Zadra, na prijelazu 15. u 16. stoljeće nisu nastali prepisivanjem iz jednog u drugi već iz pamćenja, koristeći se vrsnim umijećem istog, ars memorijom. Naime, studija analizom razlika među inačicama zbornika, kojih ima mnogo više nego kod prepisivanja i to na svim jezičnim razinama, pokazuje da je riječ o umijeću pamćenja, a ne o umijeću prepisivanja, kod kojeg je prilično jednostavno doći do razloga rijetkih odmaka od originala. Prema tome, nije strano zaključiti ni da je Klimantović bio upućen u srednjovjekovne recepte za usavršavanje umijeća pamćenja, vještine koja je imala važnu ulogu u srednjovjekovnom obrazovanju, duhovnosti i umjetnosti, a osobito u stvaranju tekstova.

Također, izdvajam zanimljivu studiju Marka Dragića Zbilja o Janku Sibinjaninu u Razgovoru ugodnom i tradiciji koja se bavi odnosom književnosti i zbilje, tematikom zanimljivom teoretičarima književnosti još od Aristotelovih dana. Cilj ovoga rada jest komparirati književnu i povijesnu zbilju u Kačićevim stihovima o Janku Sibinjaninu, junaku hrvatskoga roda u borbi protiv Turaka, pisanih u jednom od najpoznatijih Kačićevih djela, Razgovoru ugodnom naroda slovinskoga. Dodatan povod analizi Kačićeva djela nalazi se u podatku da se 2010. navršava dvije stotine i pedeset godina od Kačićeve smrti.

Od prozaistike valja izdvojiti autobiografski zapis Ante Stamaća Prolazne postaje, ulomak iz pripovijetke Davora Grgurića Šaka vijaka, priču Dvoboj Maria Vargasa Llose, dobitnika Nobelove nagrade za književnost o kojem piše i Ana Stanić u zasebnom radu, te od poezije pjesme Luke Paljetka, Tomislava Marija Bilosnića, Ante Tonija Valčića, Tomislava Meštrića te Ive Kalinskoga u povodu njegove 70. godine života.

Poveći dio časopisa posvećen je sjećanjima, kojima su autori poput Nedjeljke Balić-Nižić, Vesne Cestarić, Mate Kovačevića, Tihomila Meštrovića posvetili svoje vrijeme i stručnost kako bismo se još jednom zajedno osvrnuli na vrsne profesore, pisce, znanstvenike poput Glorije Rabac-Čondrić, Nikice Kolumbića, Ive Petriciolija, Dalibora Brozovića, Žarka Muljačića te Branimira Glavičića, koji su nas sve zadužili izvrsnim istraživačkim i profesorskim radovima na polju hrvatske književnosti i jezika.

Na kraju valja spomenuti radove poput Prva cjelovita sinteza čakavskog narječja Silvane Vranić, Intertekstualnost u hrvatskom srednjovjekovlju Stjepana Damjanovića, Prva sinteza o slavenskim književnostima u renesansi Viktorije Franić-Tomić. Tekstovi su to znanstvenoistraživačkog karaktera koji se bave zanimljivim pitanjima hrvatske književnosti i jezika te su uvršteni u dio časopisa nazvan Osvrti i prikazi.

Časopis završava Kronikom kulturnih događaja od 1. siječnja do 30. lipnja 2010.

Tekstovi objavljeni u ovom broju Smotre, iako tematikom i težnjom raznoliki, zajednički daju detaljan i zanimljiv uvid u književna i jezična pitanja hrvatskoga jezika. S obzirom na uspjeh ovoga broja, možemo nedvojbeno očekivati i u budućnosti pregršt kvalitetnih tekstova.