Realno je očekivati završetak pregovora u lipnju

Ukoliko sve pođe dobrim putem, mađarsko će predsjedništvo pogurati ulazak Hrvatske pred Europsku komisiju. Mađarski je premijer jasno pokazao u Europskom parlamentu i pred državama članicama da je jedan od strateških ciljeva mađarskoga predsjedavanja postići politički sporazum s Hrvatskom o njezinu ulasku

S prvim danom 2011. Mađarska je preuzela polugodišnje predsjedavanje Europskom Unijom. Ukoliko sve pođe dobro, Hrvatska bi trebala u ovom polugodištu, do lipnja, zatvoriti sva preostala pregovaračka poglavlja i krenuti posljednjim koracima prema ulasku u EU. O tom i drugim aspektima mađarskoga predsjedavanja razgovaramo s veleposlanikom Republike Mađarske u RH Ivánom Gáborom.

Mađarska je vlada najavila kako će temeljna ambicija predsjedavanja biti snažna Europa. Kako promatrate izazove koji stoje pred vama i što znači imati snažnu Europu?

Snažna Europa ima mnoge poruke. S jedne strane, suočavamo se s teškim vremenima zbog ekonomske krize. Prema našem shvaćanju, ne možemo dati prave odgovore na izazove koji stoje pred nama ako nemamo snažnu zajednicu. U bremenitim vremenima možemo se pitati želimo li manje ili više Europe. Naš je smisao da je potrebno više Europe u kriznim danima. To je jedno promatranje snažne Europe. Drugo je da moramo imati snažne instrumente za izgradnju snažne Europe. Tako imamo zajedničke politike poput kohezijske politike, poljoprivredne politike, politike prema susjedstvu, a danas i to naročito nakon sastanka čelnika vlada 4. veljače u Bruxellesu, energetske politike, utemeljene Lisabonskim sporazumom. Bio je to prvi sastanak na vrhu pod mađarskim predsjedavanjem i posvećen je osnivanju zajedničke energetske politike.

Snažna Europa ima i treće značenje; Europa koja je jaka, konkurentna, sposobna za razvoj i nova zaposlenja. I za to trebamo zajedničke politike kojima štitimo eurozonu. Moramo razmisliti o strukturalnim politikama koje ćemo implementirati kod kuće, a one uključuju reforme tržišta rada, obrazovanje, istraživanja, borbu protiv siromaštva. Ta su pitanja u nacionalnim okvirima, ali zajedno čine strategiju Europa 2020, što znači da do 2020. želimo izgraditi snažniju Europu koja će odgovoriti na ova pitanja. To je naše viđenje snažne Europe.

Spomenuli ste sastanak o energetskoj politici.

Što očekujete od tog susreta?

Očekujemo da će države članice potvrditi svoju predanost osnivanju zajedničke energetske politike. Trebamo zajedničko energetsko tržište, u ekonomskom i fizičkom smislu. Novi plinski spojnik, koji je dogovoren između Hrvatske i Mađarske, dobar je primjer kako povezati države članice i buduće članice. Primjerice, kada govorimo o nedostatku infrastrukturnih poveznica i gledamo na srednjoistočni dio Unije, nedostaje nam veza između sjevera i juga. Zato novi interkonektor između Hrvatske i Mađarske ima veći kapacitet nego što te dvije zemlje trebaju, ali on će također biti dio velikoga projekta koji započinje u Poljskoj, vodi kroz Češku, Slovačku i Mađarsku te naposljetku završava na hrvatskoj jadranskoj obali. Promicali smo ovu poveznicu oduvijek i sada imamo veliku priliku da se ona ostvari zajedničkom energetskom politikom. Ta politika imat će velik utjecaj na zajedničku energetsku sigurnost i raznolikost energetskih izvora. Energetska učinkovitost, smanjena primjena CO2 i općenito zelenija ekonomija utjecat će na gotovo svaki ekonomski sektor, s mnogim učincima na gospodarstvo. Kako bismo postigli te ciljeve, moramo dosegnuti zajednički dogovor. To je velika inicijativa, a zajednička energetska politika može imati jednaku važnost kao stvaranje zajedničke poljoprivredne politike od prije četrdeset godina.

Rrazgovor u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Vijenca od četvrtka 24. veljače