Politika umjesto kulture

Izbor jedanaestero novih članova u programsko Vijeće HRT-a, proveden političkim dogovorom vlasti i oporbe, izazvao je u javnosti buru reakcija ustanova, institucija i udruga čiji su kandidati za to Vijeće zaobiđeni i čime je hrvatski Sabor na pragu donošenja krajnje zakonski upitne odredbe.

Predstavnici Matice hrvatske i Društva hrvatskih književnika na konferenciji za novinare održanoj u Matici hrbatskoj 18. veljače izložili su svoje prigovore takvoj odluci te uputili službeni apel Hrvatskome saboru s prijedlozima promjena vezanih uz biranje kandidata u Programsko vijeće HRT-a.

„Predloženih jedanaest kandidata su ugledna imena, no to su kandidati koji su se sami kandidirali i oni nikoga ne predstavljaju, niti jednu društvenu skupinu“, rekao je Zorislav Lukić, glavni tajnik Matice hrvatske, referirajući se na jednu od odredbi Zakona o HRT-u koja kaže da „članovi Vijeća mogu biti samo državljani Republike Hrvatske koji predstavljaju razne skupine hrvatskog društva (mladi, umirovljenici, poslodavci, sindikati, nacionalne manjine, vjerske zajednice, sveučilišta, udruge civilnog društva i dr.)“. U prijedlogu sastava novoga Vijeća nema, međutim, nijednoga predstavnika nekih od ključnih hrvatskih institucija: nijednog od sedam hrvatskih sveučilišta, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Društva hrvatskih književnika, Crkve, hrvatskih glazbenika, Matice hrvatske.

Pozivajući se dalje na zakonsku odredbu da je HRT „neovisan o bilo kakvu političku utjecaju“, Lukić tvrdi da je to nemoguće s obzirom na to da je izbor dogovoren politički, između vladajućih i opozicije. „To je političko vijeće i ono kao takvo neće biti u mogućnosti da ostvaruje svoju najvažniju društvenu funkciju, da nadzire, sukreira i promiče HRT-ov program kao nacionalni televizijski radijski program“, upozorio je Lukić. Iz toga su razloga Matica hrvatska i Društvo hrvatskih knjiiževnika uputili službeni apel Hrvatskome saboru s prijedlogom promjena koje se tiču izbora kandidata u Programsko vijeće HRT-a. U Apelu, „budući da je Hrvatska radiotelevizija javna televizija sa zakonskom obvezom promicanja hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta“ poziva se Sabor da se dade prednost kandidatima koje su navedene ustanove izabrale. Na kraju stoji da će „nacionalne kulturne i znanstvene institucije svojim djelovanjem u Programskom vijeću zastupati ove vrijednosne i sadržajne odrednice programa HRT-a:

1. Promicanje općeg dobra, etičnosti i demokratskih normi na svim društvenim razinama te usklađenost poslovanja HRT-a s njima;

2. Dostojan odnos prema očuvanju i promicanju hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta;

3. Isticanje znanstvenih dostignuća – posebno hrvatskih, ostvarenih u domovini i inozemstvu;

4. Svakodnevni višesatni, raznovrstan i suvremen obrazovni program;

5. Predstavljanje i promoviranje dostignuća hrvatske kulture;

6. Produciranje i redovito dnevno emitiranje dokumentarnih filmova, književnih, glazbenih i likovnih programa – s posebnim naglaskom na hrvatske autore – kao i omogućivanje suradnje HRT-a i nacionalnih institucija na njihovoj proizvodnji;

7. Otvaranje HRT-a sveučilišnim sadržajima od strateških sveučilišnih pitanja do studentske svakodnevice;

8. Produkciju posebnih programa za različite dijelove populacije;

9. Temeljite analize i stručne rasprave o pitanjima odnosa Hrvatske i Europske Unije.“