Književni globus

VELIKA BRITANIJA – Pjesnikinja Jo Shapcott neočekivana je dobitnica britanske nagrade Costa za knjigu godine, koja joj je dodijeljena za zbirku pjesama Of Mutability, djelomično nadahnutu borbom s rakom dojke.

Ovo je već druga godina za redom da glavna nagrada Costa, vrijedna 30.000 funti, odlazi kategoriji poezije, što su komentatori proglasili dokazom renesanse žanra. Nagrada Costa za knjigu godine bira se između petoro već objavljenih pobjednika pojedinačnih kategorija. Ove godine to su osim pobjednice u kategoriji poezije bili Maggie O’Farrell s The Hand That First Held Mine za roman, Kishwar Desai s Witness the Night za prvi roman, Edmund de Waals The Hare with Amber Eyes za biografiju i Jason Wallace s Out of Shadows za knjigu za djecu i mlade. Ranije poznata pod imenom Whitbread, nagrada je osnovana 1971. i predaje se suvremenoj britanskoj i irskoj književnosti. Lani je knjigom godine proglašena pjesnička zbirka A Scattering Christophera Reida.

Derek Walcott dobio Nagradu T. S. Eliota

VELIKA BRITANIJA – Derek Walcott, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1992, za zbirku White Egrets nagrađen je Nagradom T. S. Eliota za pjesništvo.

Walcott je pobijedio u konkurenciji desetero finalista, među kojima je bio i raniji dobitnik T. S. Eliotove nagrade Seamus Heaney. 81-godišnji Walcott, podrijetlom sa Svete Lucije, u javnosti je postao poznat 1962. zbirkom In a Green Night u kojoj se bavio Karibima, a karipske je glasove artikulirao kroz grčke mitove i u epu Omeros iz 1990, koji se smatra njegovim najambicioznijim i najpotpunijim djelom. Pri dodjeli Nobelove nagrade, Švedska akademija rekla je kako Walcott „ima u venama i afričku i europsku krv... u njemu je kultura Antila pronašla velikoga pjesnika“. Nagrada T. S. Eliota dobitniku donosi 15.000 funti, a od 1993. dodjeljuje se najboljoj zbirci nove poezije na engleskom.

Monika Maron dobitnica Lessingove nagrade

NJEMAČKA – Berlinska spisateljica Monika Maron dobitnica je ovogodišnje Lessingove nagrade.

69-godišnja autorica nagrađena je zbog svoje „neovisnosti, građanske hrabrosti i poetske suvremenosti“, kako je rekla ministrica kulture pokrajine Saske, koja predaje nagradu vrijednu 13.000 eura, koja se svake dvije godine dodjeljuje djelu „u Lessingovu duhu“ s područja književnosti, književne kritike i teatra. Predajom nagrade otvoreni su 46. Lessingovi dani u piščevu rodnom Kamenzu, koji ove godine stoje u znaku njegova odnosa prema antici. Dani Gottholda Ephraima Lessinga (1729–1781) održavaju se svake dvije godine.

Objavljena Salingerova pisma

SAD / VELIKA BRITANIJA – Sveučilište u Norwichu objavilo je na prvu obljetnicu smrti J. D. Salingera njegova novopronađena pisma upućena prijatelju u Engleskoj.

Autor Lovca u žitu, koji je umro 27. siječnja prošle godine u 91. godini, nakon uspjeha svojih prvih knjiga povukao se u osamu i odbijao kontakt s medijima. Ipak, pedeset pisama i četiri razglednice slane britanskom prijatelju Donaldu Hartogu pokazuju drugu stranu pisca, kao obiteljskog čovjeka i bliskog prijatelja koji je uživao u druženju, odlascima u kazalište i posjetima restoranima. Salinger i Hartog upoznali su se kao tinejdžeri u Beču, gdje su učili njemački, a pisma potječu iz osamdesetih godina. Pronašla ih je Hartogova kći Frances nakon očeve smrti 2007. te ih je donirala Sveučilištu u Norwichu, koje je najavilo da će ih staviti na raspolaganje znanstvenicima i javnosti.

Ukrajinska autorica žrtva moskovskog napada

RUSIJA – Ukrajinska kazališna autorica Ana Jablonskaja jedna je od žrtava samoubilačkog napada u moskovskoj zračnoj luci.

Tridesetogodišnja spisateljica objavila je već deset kazališnih komada i smatrala se nadom ruskog teatra. U Moskvu je na dan napada stigla kako bi primila književnu nagradu. Njezina je smrt u Ukrajini bila tema na naslovnim stranicama dnevnika, a londonski Royal Court Theatre najavio je izvedbu svih njezinih komada u travnju. Jablonskaja je poginula kad se u moskovskoj zračnoj luci bombaš samoubojica digao u zrak i odveo u smrt 35 ljudi.