Pripremite budilice za travanj

Muzički biennale Zagreb ove godine svojim 26. izdanjem od 7. do 17. travnja slavi 50. obljetnicu. Već od početka taj je festival suvremene glazbe najavio obogaćenu i promijenjenu sliku našega muzičkog života, a s godinama se uvrstio u nezaobilazne smotre nove glazbe i upisao Zagreb na europsku glazbenu kartu.

Svečarsko izdanje donosi kapitalni projekt – čak pet novih glazbenoscenskih djela u suradnji s pet hrvatskih narodnih kazališta, u Rijeci, Splitu, Osijeku, Varaždinu i, dakako, Zagrebu. Tako će uz 35 događanja u Zagrebu, baletom i operama, iskoračiti i u nove prostore.

Skladatelj Silvio Foretić za HNK u rodnome Splitu priprema operu Maršal, nadahnutu istoimenim Brešanovim filmom. Brešan je složio scenarij, skladatelj napisao libreto, dirigira Ivo Lipanović, a režira Mario Kovač. Duško Mucalo uvjeren je da je Maršal potencijalni hit u gradu koji voli i poznaje operu.

Berislav Šipuš, umjetnički ravnatelj MBZ-a - Snimio Thomas Krstulović

Potencijalni hit je i Šuma Striborova Ivana Josipa Skendera u Rijeci.

Ozren Prohić kao redatelj Monteverdijeva Orfeja dao je Skenderu prije dvije godine ideju da prema tom predlošku napravi operu. Rečeno – učinjeno i opera će biti praizvedena pod ravnanjem Nade Matošević Orešković.

Sanja Drakulić za osječki HNK završava operu Pero, udaj se za mene prema tragikomediji Mire Gavrana, koji je napisao i libreto. Muzičko vodstvo povjereno je mladom Filipu Pavišiću, a redateljski postav Robertu Raponji. Frano Đurović sa svojim iskustvom u elektroničkoj i scenskim glazbama za festivalski plesni ansambl piše glazbu za predstavu Moje ime je Nitko. U varaždinskom HNK taj „baletni vapaj protiv nasilja“ koreografira Massimiliano Volpini prema predlošku i dramaturgiji Irene Čurik. Za kraj Biennala ostaje praizvedba baleta Air, nekog „novog zračnog svijeta“ Krešimira Seletkovića u zagrebačkom HNK u koreografiji Martina Müllera s ansamblom Cantus koji predvodi Berislav Šipuš. Glazba za balet u trinaest apstraktnih slika kombinira žive instrumente i elektroniku.

U tradicionalnoj suradnji s multimedijalnim centrom Mama Petar Milat u Zagrebačkom plesnom centru priprema i tri plesne predstave temeljene na elektroničkom zvukoliku: Venus in Furs – Dim Fairy, Game of War i Manual / IBM1401, te klasični koncert sinkretičkog ansambla Zeitkratzer u Lisinskom.

Biennale donosi i „antologijske“ poglede s djelima Maleca, Kelemena, Stravinskog, izvedbe važnih klavirskih djela 20. stoljeća Ligetija, Bouleza, Stockhausena, Messiaena... Program krase i nastupi pet velikih orkestara – Zagrebačke filhamonije, Simfonijskog orkestra HRT-a, Filhamonije Witold Lutosławski, Orkestra Zaklade Veronske arene i Plovdivske filharmonije, dok će festival otvoriti mladost – Zbor i Orkestar Muzičke akademije pod vodstvom Mladena Tarbuka.

Nakon pretprošloga festivala Biennalu se ponovno pridružuje i program Svjetskih dana glazbe koje je još 1921. u Salzburgu pokrenulo Međunarodno društvo suvremene glazbe (ISCM). Među četiristotinjak prijavljenih skladbi za izvedbu je izabrano njih sedamdesetak, a završni će koncert predstaviti djela članova žirija koji su ta djela izabrali. Na kraju pozivaju se svi da doniraju budilice jer ih je stotinu potrebno jednoj instalaciji. A da se festival dobro čuje u cijelom gradu, osigurat će se zvukovne instalacije na različitim lokacijama.