Književni globus

ŠVEDSKA – Kao dosad šesti latinoamerički autor Mario Vargas Llosa u Stockholmu je primio Nobelovu nagradu za književnost.

Nagradu dotiranu s preračunato 1,1 milijun eura 74-godišnjem Peruancu predao je švedski kralj Carl XVI. Gustaf. Na ceremoniji su predane i Nobelove nagrade u područjima medicine, fizike, kemije i ekonomije, dok je u Oslu održana svečanost predaje Nobelove nagrade za mir, i to bez laureata, budući da je kineski disident Liu Xiaobo u kineskom zatvoru, gdje odslužuje jedanaestogodišnju kaznu. Švedska akademija opisala je djelo Vargasa Llose kao „kartografiju struktura moći i sliku individualnog otpora“. U svom je govoru Vargas Llosa pozvao na obranu liberalne demokracije od fanatika i terorista, a o ulozi književnosti rekao je da ona „stvara bratstvo u ljudskoj raznolikosti i ukida granice koje među ljudima stvaraju neznanje, ideologije, religije, jezici i glupost“. Prošle godine nagradu je dobila njemačka spisateljica rumunjskoga podrijetla Herta Müller.

Jelena Koljadina dobitnica ruskog Bookera

RUSIJA – Spisateljica i novinarka Jelena Koljadina dobila je za knjigu Križ od cvijeća najugledniju rusku književnu nagradu Booker.

Knjiga autorice rođene 1960. u Rusiji izazvala je polemike i među publikom i među kritikom, pa je slične kritike na račun književne vrijednosti romana koji tematizira Rusiju 17. stoljeća izazvala i dodjela ugledne nagrade. Ruski Booker, koji se dodjeljuje romanu godine na ruskom, dotiran je s oko 15.000 eura, a predaje se od 1992. Nagrada je osnovana po modelu britanske nagrade Booker Man, a kandidate predlažu književni kritičari i urednici književnih časopisa. Lani je nagradu dobila Jelena Čižova za Vrijeme žena.

Umrla Bela Ahmadulina

RUSIJA – Ruska pjesnikinja Bela Ahmadulina umrla je u Moskvi u 73. godini.

Autorica je s prvim mužem Evgenijem Jevtušenkom bila jedna od predstavnica kulturnog otvaranja Sovjetskog Saveza šezdesetih godina, u jeku destaljinizacije. Zalagala se za politički progonjene kolege i slobodu riječi, a izražajnim recitacijama vlastite poezije brzo je postala vodeća figura ruskoga pjesništva druge polovice 20. stoljeća. Liričarka, koja je prvu od tridesetak pjesničkih zbirki objavila 1962, sebe je vidjela u tradiciji Ane Ahmatove i Marine Cvetajeve. Dobitnica je više nagrada i priznanja, a 2004. i državne nagrade Ruske Federacije.

Pronađena nepoznata Larkinova pjesma

VELIKA BRITANIJA – Autori novoga BBC-jeva dokumentarca o Philipu Larkinu pronašli su u jednoj od pjesnikovih bilježnica dosad nepoznatu pjesmu Dear Jake.

Pjesma koju je Larkin 1976. poslao tajnici i ljubavnici Betty Mackereth, ukazuje na njihov ranije poznat odnos, ali i daje uvid u njezinu ulogu muze u kasnijem razdoblju Larkinova života. Pjesma je pronađena u koverti za interne komunikacije Sveučilišta u Hullu u kutiji punoj pisama. Uz pjesmu je u omotnici bila i karta na kojoj piše: „Ovo je za tebe. Možeš to poslije prodati“, kao i objašnjenje da se pjesma treba čitati u vezi s Posterity, pjesmom iz 1968, o biografu koji krivo shvaća Larkinov život. Pjesmu je pronašao Simon Pass tijekom rada na dokumentarnoj emisiji koji je BBC emitirao u povodu 25. obljetnice pjesnikove smrti 1985.

Oslobođen turski pisac Dogan Akhanli

TURSKA – Turski autor koji živi u Njemačkoj, Dogan Akhanli, oslobođen je iz pritvora u Istanbulu, gdje se protiv njega vodi proces koji se u inozemstvu i u kulturnim krugovima karakterizira kao politički progon.

Pisac je u kolovozu uhićen u Carigradu, kamo je doputovao u posjet bolesnom ocu. 53-godišnji Akhanli optužen je da je prije 21 godinu sudjelovao u pljački mjenjačnice u kojoj je ubijena jedna osoba. Brojni europski i turski pisci, među njima i Günter Wallraff, prosvjedovali su protiv procesa koji smatraju politički motiviranim. Nakon turskoga puča 1980. Akhanli je kao član komunističke TDKP proveo tri godine u zatvoru, a 1991. pobjegao je u Njemačku. U svojim knjigama uvijek iznova tematizira progon Armenaca u Turskoj. Proces protiv njega nastavlja se u ožujku.