Vijenac 438

Matica hrvatska

IZ OGRANAKA

ČITLUK

U izdanju Ogranka Matice hrvatske u Čitluku izišao je iz tiska novi, božićni broj časopisa Cvitak – list za sretno djetinjstvo, koji nakon deset godina izlaženja nastavlja uspješni niz predstavljanja pjesničkih likovnih i zabavnih tekstova. I u ovom broju Cvitak, čiji je glavni urednik Krešimir Šego, donosi pregršt učeničkih pjesama i priča tematski prigodno vezanih uz predstojeće blagdane.


slika


METKOVIĆ


Prosinačke svečanosti ove godine u Metkoviću u prostorima Gradskoga kulturnog središta otvara ogranak Matice hrvatske predstavljanjem knjige admirala Davora Domazeta Loše Hrvatski domovinski rat 1991–1995. Knjigu je predstavio pred punom dvoranom usprkos poplavi u gradu sam autor, koji je u izlaganju naglasio da ju je napisao s namjerom da nestanu dvojbe o tome tko je bio žrtva, a tko agresor, jer, ističe, jasno je tko je otimao tuđe, a tko je branio svoje. Knjiga je podijeljena u deset poglavlja u kojima autor iscrpno i jasno obrađuje razdoblja i dijelove Domovinskog rata u Hrvatskoj i BiH. Posebna su vrijednost knjige podaci stranih obavještajnih izvora, što pridonosi objektivnosti. Temelj blistavih hrvatskih pobjeda u Domovinskom ratu unatoč neusporedivoj prednosti neprijatelja, napose u naoružanju, autor argumentirano dokazuje, vrhunska je vojna strategija. Najuvjerljiviji je dokaz za to da se Oluja proučava na svim vojnim akademijama.


VIROVITICA


Ogranak Matice hrvatske u Virovitici u suradnji s koprivničkim Ogrankom MH priredio je potkraj studenoga u virovitičkoj Gradskoj knjižnici i čitaonici predstavljanje dviju knjiga koje su tiskane u nakladi Ogranka Matice hrvatske u Koprivnici.

Monografija Pobjednik ostaje sam sadrži pregled novinarskog i publicističkog rada Mladena Pavkovića s mnogo fotografija poznatih i popularnih osoba o kojima je autor pisao.

Druga je knjiga zbirka Pavkovićevih kolumni Mojih 99… koje su pod motom: Da se ne zaboravi prvotno objavljivane u tjedniku Hrvatsko slovo od 2007. do 2010.

O knjigama su govorili Višnja Romaj, ravnateljica Gradske knjižnice, te predsjednici ogranaka MH Dražen Ernečić i Ivan Zelenbrz. Na predstavljanju je sudjelovao i autor Mladen Pavković, emotivno motiviran kao branitelj te pokretač i organizator mnogih akcija i manifestacija u spomen na zbivanja i stradanja u Domovinskom ratu.

Nika Štriga


IMOTSKI


U nakladi imotskog Ogranka Matice hrvatske i zagrebačke udruge Vizije objavljena je knjiga Pleme Vukovići / Život i rad dr. fra Roka Vukovića (Studenci, 2010) iz pera Milana Glibote, predsjednika imotskog Ogranka MH. Riječ je o opsežnu zborniku u kojem se predstavlja zaboravljeni lik Studenčanina Roka Vukovića (1882–1964), koji je ostvario zapaženo djelo na polju botanike. U prvom dijelu knjige Glibota objavljuje povjesnicu plemena Vukovića, čiji su prezimenjaci 1948. živjeli u čak 483 hrvatska mjesta, kao i u susjednim republikama i državama. Dok su prema legendi Vukovići na Studence došli iz istočne Hercegovine, preko Dubrovačke Republike, taj se rod u Podbablje doselio iz Sinjske krajine. Vukovići se prvi put u povijesti spominju 1129. u darovnici zadarskog biskupa, kasniji izvori navode brojne plemiće Vukoviće, a autor drži da je knez Dragič Vuković, koji se 1444. spominje u turskom džematu Dodiču, mjestu koje bi moglo biti na današnjem području Studenaca, rodonačelnik današnjih studenačkih Vukovića.

U drugom dijelu knjige prikaz je života i djela Roka Vukovića, koji se školovao u Makarskoj i Sinju te na sveučilištu Antonianum u Rimu, a doktorirao je radnjom iz citologije 1912. u Louvianu u Belgiji.

Knjizi je priloženo nekoliko Rokovih stručnih i znanstvenih radova, među njima i udžbenik botanike za drugi razred srednjih škola (kojemu je suautor prijatelj Stevan J. Jakovljević). Na kraju je i zapis Stjepana Ićka Vukovića, sponzora knjige, o fra Roku, bratu njegova djeda Ivana, koji je bio oličenje prirodne nadarenosti, žeđi za znanjem, skromnosti, marljivosti, poštenju i dosljednosti. Dobismo tako knjigu koja je sa zadrškom uvjerljiv prilog učvršćivanju vjere i nade kako univerzalne vrijednosti i čestiti zaslužni ljudi imaju dubok smisao i neograničen rok trajanja, piše u predgovoru knjige (također rodom Studenčanin) povjesničar Josip Jurčević.

Mladen Vuković


SPLIT


U okviru 18. dana Ogranka Matice hrvatske u Splitu u crkvi Samostana sestara službenica milosrđa (Ančele) 8. prosinca održan je orguljaški koncert Glasovi orgulja u ravnici, na čijem su rasporedu bile orguljske skladbe vojvođanskih skladatelja hrvatske narodnosti, u organizaciji Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Generalni pokrovitelj bio je Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost Ivan Antunović iz Subotice.


slika


Na programu iz crkvene orguljaške glazbe uz nastup mladoga, nadarenog i veoma vješta subotičkog orguljaša Saše Grunčića, koji je ljubiteljima orguljaške glazbe predstavio ponajbolja djela vojvođanskih Hrvata Bunjevaca, izvedene su skladbe: Preludij i fuga u C-duru, Fantazija i fuga u f-molu Albe Vidakovića iz Subotice, Suita za orgulje – Preludium quasi fantasia – Canzona – Choral – Pastorale Srijemca Stanislava Prepreka, koji je službovao diljem Srijema, od Karlovca, Krčedina do Petrovaradina, a rođen je u Šidu i kršten u župi sv. Ivana Nepomuka u Gibarcu i Uvertira za operu Dužijanca Josipa Andrića iz Bukina. Izbor skladbi sačinili su Đuro Rajković i Saša Grunčić, koji je ujedno bio i izvođač programa. Koncert, sastavljen od skladbi-dragulja vojvođanskog stvaralaštva, svojim je sadržajem i stilskim obilježjem bio glazbeni užitak slušateljstvu zvucima orgulja s vojvođanskoga podneblja. Tijekom cjelovečernjega koncerta publika je uživala u glazbenom doživljaju i čudesnim izmjenama atmosfera rukovođene zvukovima orgulja, čas mirno i usporeno, čas veselo i razigrano, pa onda opet euforično i svečano.

Neka ovaj vrhunski glazbeni doživljaj sastavljen od dragulja vojvođanskog orguljskog stvaralaštva treba postatijedan od mostova čvršćeg povezivanja s našim sunarodnjacima koji ulažu velike napore u očuvanju i njegovanju hrvatske kulture na tim prostorima.

Ivica Luetić

Vijenac 438

438 - 16. prosinca 2010. | Arhiva

Klikni za povratak