IZ OGRANAKA

Potkraj studenog, u izdanju Ogranka Matice hrvatske u Bizovcu, iz tiska su izašla dva broja časopisa Kvadrat, br. 22 i 23. U broju 22 uz niz zanimljivih priloga iz svijeta stripa glavni prilog posvećen je poznatom zagrebačkom autoru stripova, književniku, uredniku i izdavaču Darku Macanu. Broj 23 donosi veliko intervju s vukovarskim strip-autorom Nenadom Barinićem, a posebni tekstovi posvećeni su velikanima američkog stripa i ilustracije Allu Williamsonu i genijalnom crtaču Franku Frazzeti.

Iz tiska je također izašla 4. knjiga u biblioteci Kvadrat, a riječ je o zbirci stripova Igora Kordeja i Nenada Mikalačkog-Djanga pod naslovom U zoni sumraka. U knjizi sabrano je pet stripova na kojima su dva vrsna umjetnika zajednički radila potkraj osamdesetih godina. Neki od njih kod nas su sada prvi put objavljeni.

ČITLUK

Iz tiska je izišla nova knjiga Emila Raspudića, peta po redu, pod naslovom Što je čvrknulo. Nakladnici su Ogranak Matice hrvatske u Čitluku i Cvitak, list za sretno djetinjstvo, ured-nik je Krešimir Šego, a ti-skana je u Sutonu d. o. o. u Širokom Brijegu. Knjiga je namijenjena pučkoškolcima, a ponešto za sebe u njoj mogu naći djeca predškolskog uzra-sta i odrasli. Sadrži priče i pjesme i sve su ilustrirane crtežima Mirka Raspudića i Blaženke Raspudić. Uku-pno je u knjizi 101 slika i u tome ima znakovitosti jer ju je autor posvetio majci Šimi Raspudić Ćeluši, koja je na sam da-n predstavljanja, 23. studenoga, proslavila 101. rođendan.

Emil Raspu-dić, rođen u ljubuškom selu Lipnu 1946, dugogodišnji je prosvjetni radnik. Živi u Čitluku i radi kao pedagog u Srednjoj školi dr. fra Slavka Barbarića. Objavljivao je stručne radove u pedagoš-kim časopisima Naša škola, Škola danas i Suvremena pitanja, bavio se i no-vinarstvom. Suradnik je u časopisu Cvitak, koji izlazi u izdanju Ogranka Matice hrvatske u Čitluku.

U nakladi čitlučkog ogran-ka Matice hrvatske iz tiska je izišao i 110. naslov. Riječ je o novoj knjizi Nevenke Vežić-MIinarević simbolič-na naslova Zrnca s koraje života. Zrnca su treća knjiga književnice Nevenke Vežić-Mlinarević, u kojoj autorica obrađuje osamnaest različitih istini-tih životnih priča nastalih u posljednje dvije godine – nakon svoje knjige pri-povijedaka Slutnja, koja je također objavljena u nakladi Matice hrvatske Čitluk.

Od osnutka čitlučki ogranak MH glav-ni je pokretač i organizator svih kulturnih zbivanja u Brotnju, Hercegovini i šire.

GRUDE

Svetom misom u župnoj crkvi u Drinovcima koju je predvodio fra Mate Logara te svečanom akademijom u OŠ u Drinovcima 14. su studenoga završili 47. Šimićevi susreti. Bili su posvećeni Stanislavu Šimiću o 50. godišnjici smrti.

Šimićevi su susreti i ove godine prošetali Hercegovinom, od Mostara do Drinovaca. U Mostaru je dodijeljena nagrada A. B. Šimić Šimunu Musi, i tu je otvorena ta kulturno-književna manifestacija, a otvorio ju je rektor mostarskoga sveučilišta Vlado Majstorović. Dalje su Šimićevi susreti tekli preko Franjevačke galerije na Širokom Brijegu, gdje je bila izložba izabranih slika iz likovne zbirke Gradskog muzeja u Vinkovcima, preko Gruda, gdje je uprizorena predstava Romanca o tri ljubavi Antuna Šoljana i priređen susret s akademikom Ivanom Aralicom, pa sve do predstavljanja djela Stanislava Šimića i izložbe slika pok. akademskog slikara Vlade Puljića u Drinovcima i svečane akademije u čast braće Šimić.

Vlado Pandžić bio je glavni gost u Drinovcima na Akademiji. Govorio je nepoznate stvari o Stanislavu Šimiću, koji je također nepoznat široj publici.

Ovogodišnje Šimićeve susrete organizirali su u suradnji općina Grude i Ogranak Matice hrvatske Grude, kao i dosadašnjih godina. Predsjednik Ogranka MH Grude Mario Bušić bio je predsjednik Organizacijskog odbora 47. Šimićevih susreta.

Prigodnim je govorom 47. Šimićeve susrete zatvorio Generalni konzul Republike Hrvatske u Mostaru Velimir Pleša.

U organizaciji Matice hrvatske Ogranak Grude 16. je studenoga u kinodvorani u Grudama predstavljena knjiga Rat prije rata. Hrvatsko revolucionarno bratstvo. Knjigu su predstavili Petar Majić, Drago Ljubić i Božo Vukušić.

Sve je pak pozdravio na početku i na kraju svima zahvalio predsjednik Ogranka MH Grude Mario Bušić.

LIPOVLJANI

OMH Lipovljani 20. studenoga organizirao je tribinu Autohtone i neautohtone nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Predavač je bio Đuro Vidmarović, član Glavnog odbora MH, povjesničar, književnik, veleposlanik u mirovini. Iznio je svoja četrdesetogodišnja istraživačka iskustva o životu hrvatske manjine u susjednim zemljama, a osobito nacionalnih manjina u Hrvatskoj. U raspravi koja se razvila nakon predavanja Vidmarović je naglasio da su, organizirani u udruge, lipovljanski Ukrajinci, Slovaci i Česi autohtone nacionalne manjine i koristan most suradnje s njihovim matičnim narodima.

LJUBUŠKI

Zahvaljujući projektu Ogranka Matice hrvatske u Ljubuškom i uz pomoć Općine Ljubuški nekropola stećaka na Diliću, uređena u veljači ove godine, uvrštena je na tentativnu listu pri UNESCO-u, prijedlozi s koje se razmatraju za uvrštenje na UNESCO-ovu listu svjetske materijalne baštine.

Pothvat je utoliko velik jer se upravo pored lokaliteta planira izgradnja autoceste, pa se ovo može nazvati i spasom u zadnji čas. Nekropola na Diliću broji 35 stećaka, od kojih je 11 u suhozidu, a pretpostavlja se da su neki ugrađeni i u cestu nastalu 1931. Grobište datira iz prijelaza 14. u 15. stoljeće i čine ga mahom škrinje, njih 20, 14 je ploča, a jedan je stećak sljemenak. Najčešći su motiv križa, na 7 primjeraka, i polumjeseca, na 6 stećaka, a tu su i tordirani vijenac, rozeta, zvijezda, sunce, kao i oružje (mač, štit, štit s mačem, luk i strijela), motiv kola i ljudske figure. Od geometrijskih ornamenata na Dilićkim se stećcima susreću tordirano uže, lozica s trolistom i arkade. Autor bošure koja detaljno opisuje nalazište je Radoslav Dodig, predsjednik ljubuškoga ogranka.

METKOVIĆ

U Galeriji Gradskog kulturnog središta u Metkoviću otvorena je izložba akademskoga slikara Ivana Peraka. O Perakovu stvaralačkom radu govorio je Antun Karaman, a izložbu je otvorio dopredsjednik ogranka Matice hrvatske Metkoviću Ratko Krstičević.

Riječ je o šestoj samostalnoj izložbi umjetnika koju je organizirao metkovski ogranak Matice hrvatske. Sedamnaest izloženih djela koja čine Perakov najnoviji ciklus Brodovi mogla su se razgledati do konca studenoga.