Glagoljica u gostima

Potkraj listopada ove godine Glagoljica u gostima našla se u Livnu (na poziv OMH), sudjelujući u svojoj stalnoj, širokoj i plemenitoj akciji diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Darko Žubrinić, redoviti profesor matematike na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, i Stjepan Bahert, dramski umjetnik, iz Zagreba, održali su u Livnu rijetko čuveno i viđeno predavanje s vrlo zanimljivim projekcijama (bio je to na trenutke pravi dramolet) o fenomenu glagoljaštva rasprostranjena od Carigrada do Washingtona.

Da je ljubav početak i srž svakoga znanja i umijeća, pokazala su obojica entuzijasta, zaljubljenika u bogatu glagoljsku baštinu i hrvatsku pismenost u najširem smislu riječi. U punom jednosatnom činu komuniciranja s publikom vidjelo se da i teška tematika može postati dostupna svima koji žele nešto više čuti, razumjeti i – naučiti. (U tu svrhu, nota bene, još će nam više pomoći Žubrinićeva knjiga Biti pismen – biti svoj, koja je već doživjela dva izdanja.) A Stjepan Bahert, stručni suradnik i organizator Međunarodne smotre folklora u Zagrebu, dopredsjednik u Društvu prijatelja glagoljice te inicijator i osnivač najstarije folklorne skupine u Ljubunčiću kraj Livna, što je za nas činjenica za pamćenje, kao i njegova recentna i nesebična pomoć oko knjige Livanjska kulturna baština autora Marka Vujeve, koje je nakladnik OMH u Livnu, oduševio je i doslovno očarao livanjsku publiku.

Ovaj put Bahert je nadahnuto i dojmljivo, s posebnim akcentom umjetnički primjerene ekspresije, govorio tekst Očenaša na obrednom jeziku i cio tekst Bašćanske ploče, što je bitna odrednica glagoljaštva, čuvanje grafije i jezika, a ta je značajka oduvijek imala svoju povijesnu i kulturnu težinu.

Tako je, dakle, tribina OMH u Livnu i ovaj put opravdala povjerenje članova, simpatizera MH uopće, i šire publike bez obzira na dob i zanimanje. Jer njezini su gosti predavači dosad uvijek bili istaknuti, ugledni, riječju renomirani profesori, znanstvenici „ljudi od pera i riječi“ s visokom društvenom reputacijom. Spomenimo samo neka od tih imena: pokojni Tomislav Ladan, Igor Zidić i Nino Raspudić iz Zagreba, Dubravko Lovrenović i Enver Kazaz iz Sarajeva, Josip Muselimović i Ivan Sivrić iz Mostara, svjedoci šire suradnje Matičinih ogranaka s područja Hercegovine.