Samo četiri godine od osnutka Radija Zagreb 1926, tada prve radiostanice u ovom dijelu Europe, 1930, dakle prije osamdeset godina, formiran je radijski orkestar koji je od prvobitnoga komornijeg sastava s godinama prerastao u veliki simfonijski orkestar. Slavljenička 80. obljetnica djelovanja radijsko-televizijskog orkestra, koja se održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića, obilježava cijelu ovu koncertnu sezonu, što je na poseban način predstavljeno svečanom priredbom u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u četvrtak 25. studenoga. Priredbu je, uz taj svečani koncert, pratilo još nekoliko važnih događaja.
Svečana priredba u Palači glazbe Lisinski, koju je vodila Helga Vlahović Brnobić pred brojnim slušateljstvom, počela je prikazivanjem dokumentarnoga filma o osam desetljeća djelovanja radijskog i radiotelevizijskog orkestra koji su pripremile Tatjana Čunko i Annamaria Doričić te filmskim prikazom dodjele Povelje predsjednika Republike, a potom je uz izravni prijenos (na Drugom programu Hrvatske televizije i Trećem programu Hrvatskog radija) održan svečani koncert Simfonijskog orkestra i zbora Hrvatske radiotelevizije. Koncertom je ravnao mo. Pavle Dešpalj, danas počasni dirigent, nekad i jedan od prvih šefova dirigenata tog orkestra. Za tu glazbenu svečanost dosljedno je odabrana jedna praizvedba hrvatskoga djela i velika Beethovenova simfonija Eroica.
Prvu javnu izvedbu imala je Himna suncu, kantata za mješoviti zbor, bariton i orkestar Borisa Papandopula, skladana prije više od dvadeset godina na stihove Luka Paljetka. Djelo je nastalo na pobudu mo. Ivana Dražinića, u to doba šefa dirigenta Dubrovačkoga simfonijskog orkestra i glazbenog ravnatelja Dubrovačkih ljetnih igara. Zahvaljujući mo. Dražiniću, koji je Papandopulovu partituru sačuvao, u ovoj je prilici prvi put mogla biti izvedena. To pjesnički i glazbenički misaono djelo u četiri stavka (Ehnaton, Zaratustra, Sunce Inka i finalni Sunce Mediterana) veliča oduševljenost Suncem kao najsjajnijim središtem Božje prirode. Sabrana i predana izvedba zbora, orkestra i baritona Roberta Kolara pod Dešpaljevim vodstvom svjedočila je jednu od važnih odrednica – predstavljanje hrvatskoga glazbenog i pjesničkog stvaralaštva.
U stanci koncerta mogla se vidjeti izložba plakata Borisa Bućana, kojima su svojevremeno i likovno atraktivno najavljivani koncerti zagrebačkih simfoničara, ali i nabaviti prigodna monografija i nosači zvuka sa zapisima izvođačkih ostvarenja orkestra koje su vodili istaknuti dirigenti.
Drugi dio koncerta donio je velebnu 3. simfoniju u Es-duru, op. 55 – Eroicu Ludwiga van Beethovena pod maestralnim vodstvom Pavla Dešpalja, koja je uz ostalo evocirala i novija sjećanja na njezine izvedbe diljem Hrvatske u vrijeme Domovinskog rata.
Klikni za povratak