Dosljedno i predano

Kao i većina, posebno europskih, javnih radiotelevizija i naša, hrvatska, u svom sastavu ima glazbene umjetničke ansamble. U prvom redu veliki simfonijski orkestar te profesionalni pjevački zbor koji uz redovitu koncertantnu djelatnost ostvaruju snimke glazbenih djela što ih u svojim programima objavljuju radio i televizija. Time ostvaruju važnu javnu, kulturnu i kulturološku ulogu, u najvećem dijelu posvećenu očuvanju glazbene baštine, ali i afirmiranju i promicanju nacionalnoga glazbenog stvaralaštva. Hrvatska radiotelevizija koja nastavlja djelovanje ranijih, najprije Radija Zagreb, a potom i Radiotelevizije Zagreb, danas je jedini elektronski medij koji programira klasičnu glazbu od one baštinske iz prošlosti do najnovijih ostvarenja suvremenih skladatelja.

Samo četiri godine od osnutka Radija Zagreb 1926, tada prve radiostanice u ovom dijelu Europe, 1930, dakle prije osamdeset godina, formiran je radijski orkestar koji je od prvobitnoga komornijeg sastava s godinama prerastao u veliki simfonijski orkestar. Slavljenička 80. obljetnica djelovanja radijsko-televizijskog orkestra, koja se održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića, obilježava cijelu ovu koncertnu sezonu, što je na poseban način predstavljeno svečanom priredbom u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u četvrtak 25. studenoga. Priredbu je, uz taj svečani koncert, pratilo još nekoliko važnih događaja.

Svečana priredba u Palači glazbe Lisinski, koju je vodila Helga Vlahović Brnobić pred brojnim slušateljstvom, počela je prikazivanjem dokumentarnoga filma o osam desetljeća djelovanja radijskog i radiotelevizijskog orkestra koji su pripremile Tatjana Čunko i Annamaria Doričić te filmskim prikazom dodjele Povelje predsjednika Republike, a potom je uz izravni prijenos (na Drugom programu Hrvatske televizije i Trećem programu Hrvatskog radija) održan svečani koncert Simfonijskog orkestra i zbora Hrvatske radiotelevizije. Koncertom je ravnao mo. Pavle Dešpalj, danas počasni dirigent, nekad i jedan od prvih šefova dirigenata tog orkestra. Za tu glazbenu svečanost dosljedno je odabrana jedna praizvedba hrvatskoga djela i velika Beethovenova simfonija Eroica.

Prvu javnu izvedbu imala je Himna suncu, kantata za mješoviti zbor, bariton i orkestar Borisa Papandopula, skladana prije više od dvadeset godina na stihove Luka Paljetka. Djelo je nastalo na pobudu mo. Ivana Dražinića, u to doba šefa dirigenta Dubrovačkoga simfonijskog orkestra i glazbenog ravnatelja Dubrovačkih ljetnih igara. Zahvaljujući mo. Dražiniću, koji je Papandopulovu partituru sačuvao, u ovoj je prilici prvi put mogla biti izvedena. To pjesnički i glazbenički misaono djelo u četiri stavka (Ehnaton, Zaratustra, Sunce Inka i finalni Sunce Mediterana) veliča oduševljenost Suncem kao najsjajnijim središtem Božje prirode. Sabrana i predana izvedba zbora, orkestra i baritona Roberta Kolara pod Dešpaljevim vodstvom svjedočila je jednu od važnih odrednica – predstavljanje hrvatskoga glazbenog i pjesničkog stvaralaštva.

U stanci koncerta mogla se vidjeti izložba plakata Borisa Bućana, kojima su svojevremeno i likovno atraktivno najavljivani koncerti zagrebačkih simfoničara, ali i nabaviti prigodna monografija i nosači zvuka sa zapisima izvođačkih ostvarenja orkestra koje su vodili istaknuti dirigenti.

Drugi dio koncerta donio je velebnu 3. simfoniju u Es-duru, op. 55 – Eroicu Ludwiga van Beethovena pod maestralnim vodstvom Pavla Dešpalja, koja je uz ostalo evocirala i novija sjećanja na njezine izvedbe diljem Hrvatske u vrijeme Domovinskog rata.