Nacrtajmo se u centru

Već trinaestu godinu za redom centar Zagreba zaposjeli su ljubitelji stripa. Iz sjajne radijske emisije na Radiju 101 nastao je festival, u međuvremenu i međunarodni, koji sve više i više prepoznaju i izvan naših granica. U središtu grada na nekoliko je lokacija postavljen opsežan trodnevni program. U taj je program stalo nekoliko izložbi, sajmovi stripa, predstavljanja, tribine, radionice, seminari i razgovori s autorima te crtanja za publiku...

Romerova Modesty Blaise

Na ovogodišnjem CRŠ-u, kako ga je nazvao pokojni Edin Biuković, šest izložbi koje je potrebno poimence navesti jer su vezane uz domaće i međunarodne goste festivala, natječaj te obljetnicu stripa u Hrvata. Tako je Medijateka Francuskog kulturnog instituta ugostila sjajnu izložbu 75 godina hrvatskog stripa s radovima naših najpoznatijih crtača od Andrije Maurovića i Waltera Neugebauera, preko Borivoja Dovnikovića, Dušana Vukotića, Ota Reisingera, Ice Voljevice, koji je sve do pred smrt objavljivao Grgu na stranicama ovog lista, te Ivice Bednjanca do Krešimira Zimonjića, Mirka Ilića, još jednog Vijenčeva crtača Joška Marušića, Dubravka Matakovića te mnogih drugih. Obljetnica koju naglašava izložba je i dan danas kod nekih teoretičara stripa upitna jer se vezuje uz pojavu stripa duže forme – poput Maurovićeve Vjerenice mača iz 1935. Mladen Novaković iz Udruge prijatelja stripa Stripforum, koji su pomogli u organizaciji izložbe, lijepo završava svoj tekst o izložbi u CRŠ-ovu katalogu: sve generacije crtača stripova koji su djelovali u Hrvatskoj tijekom godina svojom su svježinom, osebujnim izrazom i nesputanom kreativnošću obogatili medij djelima antologijske vrijednosti i u svjetskim razmjerima. I to je svakako bilo vidljivo na panoima francuske Medijateke. Nekoliko izložbi posvećeno je radovima gostiju koji su pohodili festival. Kultni su to crtači – Enrique Badia Romero, Stanley Sakai, Howard Victor Chaykin i naš Stjepan Bartolić. Romerov potez mogli ste pogledati izbliza u orginalnim crtežima i pasicama Modesty Blaise i Axe u Galeriji Showroom u atriju u Teslinoj ulici. Sakai, autor kultnog stripa Usagi Yojimbo, zec-samuraj, predstavio se u Caffe baru KIC zajedno s Chaykinom i crtačko-scenarističkom obitelji Jeromea Jouvraya, suprugom mu Anne-Claire i bratom Olivierom. Prostore Kina Europa i Caffe bara Svijet Stripa u Ožegovićevoj okupirao je ilustracijama i stripom Stjepan Bartolić, koji nam je poznat i po Dicku Longu iz Playboya. Od ostalih gostiju iz Francuske nam je još stigao Thomas Ragon, a iz neposrednog su nam susjedstva došli Aleksa Gajić i Iztok Sitar. Za brojnu i zahtjevnu publiku crtali su gotovo svi gosti, Maja Duvnjak vodila je radionicu stripa za djecu, a predstavljena su brojna izdanja poput Novosadskog strip vikenda, časopisa StripOs, strip-album Vam Igora Kordeja, Papak Frane Petruše, Klempi Kid Milana Tomasa...

Uvijek aktualni Grga (karikatura iz Vijenca od 13. listopada 2005)

Vrlo osebujni i simpatični ljudi, kakvi autori stripova obično i jesu, domišljato priznaju, poput osamdesetogodišnjeg Romera, da su mu strasti vatrene strip-heroine i brzi automobili ili Stana Sakaija, koji je na zabavnom predavanju o svom radu rekao da njegov lik zeca-samuraja putuje pješke, jer ne autor voli crtati konje i najčešće stoji u travi jer ne voli crtati stopala. Ne bi u cijeloj stripovskoj priči trebalo zaobići i natječaj koji je još raspisan u travnju. Ime natječaja je Mladi lavovi i okuplja te nagrađuje najbolje mlade crtače do petnaest godina starosti u klasičnoj crtačkoj formi jedne table na temu broja trinaest – jer je ovo bio 13. CRŠ. Mnogi su kandidati pokazali, kako je istaknuo ocjenjivački sud u sastavu Robert Solanović-Bob, Roko Idžojtić-Rock i Maja Duvnjak, zavidni crtački i/ili pripovjedački potencijal koji ste mogli pogledati u gornjem pretprostoru Zagrebačkoga kazališta mladih. Oni koji su na najbolji način sklopili crtež i pripovijedanje i koji su se najbolje snašli u stripu kao mediju su – Mihael Bađun, Ljuljzim Ramadani i Lucia Lesac. U prizemlju kazališta zrak je svakodnevno bio ispunjen mirisom novih izdanja i starih brojeva albuma, stripova i ostalih zanimljivih tiskovina koje su u umjetničkim krugovima sve donedavno bile gotovo u potpunosti zanemareni. Crtani romani šou najsvjetliji je primjer da se ide u pravome smjeru i s izložbama i s radionicama i s predavanjima i seminarima...