KNJIŽEVNI GLOBUS

FRANCUSKA – Nakon dvije bezuspješne nominacije, Michel Houellebecq ove je godine dobio najvažniju francusku književnu nagradu Goncourt.

Sedmoro od devetoro članova žirija složilo se oko dodjele nagrade autoru Elementarnih čestica.

Houellebecq, koji je bio nominiran za Goncourta 1998. i 2005, nagradu je dobio za novi roman La carte et la territoire. Na pitanje radi li se o njegovoj najboljoj knjizi, autor je odgovorio: „Ne znam, ali to je knjiga koja se najlakše čita.“ Internetska stranica Slate svojedobno je 52-godišnjem autoru predbacila da je pojedine dijelove prepisao s Wikipedije, što je Houellebecq opisao „smiješnim“, dodajući da nije jedini pisac koji spaja postojeći materijal s izmišljenim. Rođen na otoku Réunion, Houellebecq je diplomirao agronomiju, 1985. objavio je prvu zbirku pjesama, a 1994. i prvi roman, Širenje područja borbe. Elementarne čestice objavljene 1998. prevedene su na više od dvadeset jezika, a osim za taj roman, sedam godina poslije za Goncourt je nominiran s Mogućnošću otoka. Lani je Prix Goncourt dodijeljen autorici Marie Ndiaye. Uz Goncourt dodijeljena manje poznata nagrada Renaudot predana je Viginie Despentes, poznatoj po knjizi Baise-moi, po kojoj je i snimljen film, a koja je nagrađena za novu knjigu Apocalypse bébé. Lani je Renaudot dodijeljen Frédéricu Beigbederu.

Umro Harry Mulisch

NIZOZEMSKA – Nizozemski pisac Harry Mulisch umro je u dobi od 83 godine u svojoj kući u Amsterdamu.

Mulisch je autor više od 70 romana, eseja, zbirki pjesama i kazališnih komada, a s Willemom Frederikom Hermansom i Gerardom Reveom činio je Veliku trojku (De Grote Drie) poslijeratne nizozemske književnosti. Rođen 1927. u Haarlemu kao sin Židovke i austrijsko-njemačkog oca, u svom se djelu osobito bavio nacizmom i Drugim svjetskim ratom. Mulisch je dobitnik brojnih književnih nagrada, a više puta spominjalo ga se kao kandidata za Nobelovu nagradu. Svjetsku je slavu postigao 1982. Atentat o otporu njemačkoj okupaciji Nizozemske. Film po romanu nagrađen je 1987. Oscarom za najbolji strani film. Među njegove najpoznatije romane spada Otkrivanje nebesa iz 1992, koji je bio bestseler u više zemalja i koji je prije tri godine u anketi među čitateljima proglašen najboljim nizozemskim romanom svih vremena.

Prix Médicis za Maylis de Kerangal

FRANCUSKA – Ugledna francuska nagrada Prix Médicis ove je godine dodijeljena Maylis de Kerangal za roman Naissance d’un pont.

Knjiga govori o sudbini muškaraca i žena koji u imaginarnom gradu Coca u Kaliforniji rade na izgradnji visećeg mosta. U kategoriji strane knjige nagrada je dodijeljena Amerikancu Davidu Vannu za Sukkwan Island. Knjiga 44-godišnjeg autora govori o očajnoj ljubavi dječaka prema ocu slabiću. Nedotirana nagrada, jedna od tri najpoznatije nagrade „francuske književne jeseni“, dodjeljuje se od 1958.

Prix Femina Patricku Lapeyreu

FRANCUSKA – Francuska književna nagrada Prix Femina ove godine ide piscu Patricku Lapeyreu za roman La vie est brčve et le désir sans fin.

Roman govori o vezi dvojice muškaraca zaljubljenih u istu mladu ženu. Lapeyre je u 20-godišnjoj književnoj karijeri objavio sedam romana, među njima Welcome to Paris (1994). Nagradu za najbolji strani roman dobila je Sofi Oksanen za Puhdistus o iskustvima žena s Baltika u sovjetsko doba. Nedotirana nagrada pripada među najpoznatije francuske književne nagrade, a dodjeljuje je isključivo ženski žiri. Od 1904. pobjednik se objavljuje prve srijede studenoga.

Objavljen novi Llosa

ŠPANJOLSKA – Mjesec dana nakon dodjele Nobelove nagrade, Mario Vargas Llosa objavio je novi roman.

El sueńo del celta objavljen je u izdavačkoj kući Alfaguara u početnoj nakladi od pola milijuna primjeraka. Roman od 454 stranice govori o životu irskog diplomata Rogera Casementa (1864–1916), koji je javno napao zločine počinjene u Kongu pod belgijskom kolonijalnom vlašću te iskorištavanje Indijanaca u Amazoni.

Umro pjesnik Paunescu

RUMUNJSKA – Adrian Paunescu, dvorski pjesnik diktatora Nicolaea Ceausescua, umro je u 67. godini u Bukureštu.

Političari i pisci odali su počast Paunescuu, među njima i Mircea Dinescu, jedan od najpoznatijih antikomunističkih pjesnika, koji je pohvalio Paunescuov pjesnički talent, dodajući kako je bio „kompleksna ličnost“, koja je 1960. debitirala u sukobu s Ceausescuom, no „nažalost iz te je svađe nastala velika ljubav“.