KNJIŽEVNI GLOBUS

ČEŠKA – Bivši češki predsjednik Vaclav Havel nagrađen je za književno djelo nagradom Franza Kafke.

Međunarodni žiri izabrao je Havela između četrnaest autora u konkurenciji za nagradu vrijednu 10.000 dolara, među čijim su dosadašnjim dobitnicima Philip Roth, Harold Pinter, Haruki Murakami, Yves Bonnefoy. „Havel je autor opsežna dramskog djela koje je na mnoge načine utjecalo na češku, europsku i svjetsku književnost“, stoji u obrazloženju Društva Franza Kafke, koje je nagradu predalo deseti put. Danas 74-godišnji Havel bio je disident pod komunističkim režimom u Čehoslovačkoj, a 1989. u Baršunastoj revoluciji sudjelovao je u njegovu rušenju. Iste je godine izabran za predsjednika Čehoslovačke, a 1993. za predsjednika Češke Republike. Autor je više knjiga, među njima Pisma Olgi (1983) i brojnih drama, među kojima su Largo Desolato, Vrtna zabava i Urotnici.

Eduardo Mendoza dobitnik Planete

ŠPANJOLSKA – Španjolski pisac Eduardo Mendoza dobitnik je nagrade Planeta, koja je sa 601.000 eura najviše dotirana književna nagrada španjolskoga govornog područja.

Žiri je 67-godišnjeg autora u Barceloni nagradio za roman Rińa de gatos, priču o engleskom povjesničaru umjetnosti koji u Madridu proživljava početak španjolskoga građanskog rata. Mendoza pripada među najpoznatije španjolske živuće pisce, a njegova su djela prevedena na više jezika. Druga nagrada Planeta, vrijedna 150.000 eura, dodijeljena je Carmen Amoraga za El tiempo mientras tanto. Nagradu Planeta od 1952. dodjeljuje istoimena izdavačka kuća iz Barcelone, a ove godine u konkurenciji je bilo petstotinjak rukopisa iz Španjolske i Latinske Amerike.

Reinhardu Jirglu predana Büchnerova nagrada

NJEMAČKA – Berlinskom piscu Reinhardu Jirglu predana je Nagrada Georga Büchnera.

Jirgl, koji je odrastao u Njemačkoj DR, stvorio je „prozno djelo epske punoće... i sugestivnu panoramu njemačke povijesti 20. stoljeća“, stoji u obrazloženju Njemačke akademije jezika i književnosti, koja predaje nagradu vrijednu 40.000 eura. 57-godišnji Jirgl najpoznatiji je po romanima Die Unvollendeten o njemačkoj obitelji protjeranoj 1945. i Die Stille, koji prati dvije obitelji kroz iskustva rata, inflacije i progona tijekom 20. stoljeća. Među dosadašnjim su dobitnicima Büchnerove nagrade, koja se smatra najvažnijom njemačkom književnom nagradom, Max Frisch, Günter Grass, Uwe Johnson, Elfriede Jelinek i lani Austrijanac Walter Kappacher.

Nagrada Maxa Frischa Barbari Honigmann

ŠVICARSKA – Barbara Honigmann dobila je švicarsku nagradu Maxa Frischa za životno djelo, vrijednu 50.000 eura.

Autorica opisuje život židovskih emigranata i povratnika u Europi „jezikom iznimne jasnoće i oštra ironičnog pogleda“, stoji u obrazloženju. Barbara Honigmann rođena je 1949. u Istočnom Berlinu, kamo su se njezini roditelji vratili iz engleskog egzila. Ondje je izgradila kazališnu karijeru, a na Zapad je emigrirala 1984. Prvi roman pod naslovom Roman von einem Kinde objavila je 1986, nakon čega je uslijedio niz romana, kazališnih komada i radiodrama. Nagradu nazvanu po švicarskom piscu Maxu Frischu (1911–1991) predaju grad Zürich i Frischova zaklada, a među dosadašnjim su dobitnicima Tankred Dorst, Jörg Steiner i Ralf Rothmann.

Rushdie piše memoare

VELIKA BRITANIJA – Britanski autor Salman Rushdie piše memoare, potvrdila je njegova izdavačka kuća Random House.

63-godišnji pisac memoare bi trebao završiti sljedeće godine, a knjiga će 2012. biti istodobno objavljena na engleskom, njemačkom i španjolskom u sedamnaest zemalja. Rushdie u autobiografiji govori o djetinjstvu u Velikoj Britaniji, kao i o razdoblju nakon objavljivanja romana Sotonski stihovi 1988. Zbog romana, koji je izazvao kontroverzne među muslimanskim vjernicima, iranski ajatolah Homeini pozvao je fetvom na Rushdiejevo ubojstvo, nakon čega je autor deset godina živio skriven.

Solženjicin u lektiri

RUSIJA – Gotovo četrdeset godina od objavljivanja antistaljinistički Arhipelag Gulag nobelovca Aleksandra Solženjicina (1918–2008) ušao je u rusku školsku lektiru.

Solženjicinova udovica Natalija predstavila je skraćenu verziju monumentalnoga djela, koje će „mladima otvoriti oči prema neslavnoj prošlosti pod sovjetskim diktatorom Staljinom“. Organizacije za ljudska prava pozdravile su izdanje kao prinos de-staljinizaciji ruskoga društva. Solženjicin je u Arhipelagu Gulag (1973–75) raskrinkao sovjetski sustav logora i terora pod Staljinom, a poticaj da knjiga postane lektira dao je premijer Putin.