IZ OGRANAKA

U Kutini je 15. listopada održana tradicionalna 10. manifestacija Kutinski dani znanosti i umjetnosti, kojom OMH okuplja učenike Srednje škole Tina Ujevića u istraživanju zavičajnih vrijednosti. Ove godine izlaganja mladih istraživača pod mentorstvom Vesne Jakovljević bila su posvećena kutinskim školskim jubilejima. Autori su podsjetili na 220. obljetnicu osnovnog i 50. obljetnicu gimnazijskog obrazovanja u Kutini. Naglasili su da je ova godina s otvaranjem Visoke poslovne škole Libertas u njihovu gradu i prva akademska, a 24 dojučerašnja učenika njihove škole njezini su studenti. Gost tribine povjesničar Franko Mirošević, jedan od prvih profesora kutinske gimnazije i njezin direktor prije četrdeset godina, podsjetio je na prve godine te vrste srednjoškolskog obrazovanja u Kutini.

LIPOVLJANI

U subotu 16. listopada OMH organizirao je I. likovnu koloniju slikovita naslova Listopadske boje Lipovljana. Uz domaće stvaraoce iz Lipovljana, Kraljeve Velike i Piljenica, njezini sudionici bili su članovi već poznate likovne udruge KLIK iz Kutine. Autori su se okupili u Opekama nedaleko Kraljeve Velike na oglednom dobru zagrebačkoga Šumarskog fakulteta. Voditelj kolonije bio je kutinski slikar, član MH Ivica Bilandžić. Uz njega prvi su sudionici i Dunja Koruga, Miroslava Pavlović, Zdenka Kokolek, Ivanka Kozina, Božidar Špikić, Nedeljko Vukić te Dubravko Kraljevac. Stjepan Crnko, predsjednik OMH, naglašava kako je okupljanje poticaj osnivanju lipovljanske likovne udruge. Uz likovna druženja i edukaciju, ona bi predstavljala i poznata likovna imena. Među njima OMH posebno želi podsjetiti na, u lipovljanskom kraju rođena, poznatog karikaturista Branimira Petrovića (Piljenice 1888– Commugny, Švicarska, 1957), autora poznate karikature A. G. Matoša.

Dragutin Pasarić

SENJ

Od 6. do 9. listopada u Senju je održano već tradicionalno 14. međunarodno

savjetovanje tiskarstva, dizajna i grafičkih komunikacija Blaž Baromić u zajedničkoj organizaciji Grafičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za celulozu i papir Univerzuma u Ljubljani i Ogranka Matice hrvatske u Senju, a sveučilište u Brnu bilo je suorganizator savjetovanja. Ove se godine okupio rekordni broj sudionika iz devet zemalja, njih više od 120, prezentirajući najnovija dostignuća i izučavanja eminentnih stručnjaka grafičke znanosti. Uz održavanje radionica i okruglih stolova, otvorene su izložbe o počecima tiskarstva u Hrvatskoj, izložba grafičkih radova nominiranih za nagradu Blaž Baromić te vrlo uspješna izložba fotografija. Sudionici savjetovanja snimili su i milenijsku PDC-fotografiju. Savjetovanje je završeno ugodnim druženjem uz zajedničku večeru svih sudionika te izletom na otok i u grad Rab.

U sklopu savjetovanja 7. listopada u Domu kulture M. C. Nehajeva održana i i proslava

20. obljetnice osnutka Matice hrvatske u Senju. Proslavi su prisustvovali predstavnici Matice iz Zagreba, akademik Stjepan Danjanović i Stjepan Sučić, gradonačelnik Senja Darko Nekić, dožupan Milan Krmpotić, kao i uzvanici iz susjednih ogranaka Brinja i Raba. Kronologiju djelovanja Ogranka od samih početaka 5. listopada 1990. iznio je dugogodišnji tajnik Mile Butković, ukratko iznoseći bogatu aktivnost Ogranka tijekom dvadeset godina postojanja. Predsjednik Ogranka Mislav Bilović istaknuo je da će se i dalje nastavljati promicanje tradicijskih vrijednosti bogate kulturne i povijesne baštine Grada Senja. Kao prioritet u tom radu istaknuo je da će se iduće godine predstaviti replika tiskarske preše na kakvoj je prije pet stoljeća radio senjski tiskar Blaž Baromić, kao i osnivanje muzeja tiskarstva. Dobre želje i čestitke Ogranku zaželjeli su akademik Damjanović, Stjepan Sučić i gradonačelnik Nekić, obećavši da će Grad Senj, kao i dosad, svojim dotacijama pratiti i potpomagati dalji rad Ogranka.

U sklopu Mjeseca hrvatske knjige 15. je listopada priređeno predstavljanje 102. sveska

biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti posvećena stvaralaštvu Julija Rorauera, Stjepana Miletića i Marijana Derenčina. O književnom stvaralaštvu i opusu Julija Rorauera posebno se osvrnuo akademik Nedjeljko Fabrio, koji je rad senjskoga dramatičara proučavao niz godina. O knjizi su govorili i urednik biblioteke akademik Ante Stamać, kao i predsjednik HAZU akademik Milan Moguš.

Mislav Bilović