Biblija na (barem!) trinaest načina

Biblija na (barem!) trinaest načina

Zagrebački književni razgovori, tradicionalna međunarodna književnoznanstvena manifestacija, s velikim je uspjehom održana 31. put. Posvećeni odnosu europske književnosti i Biblije, odnosno poticajima i inspiraciji koje europske književnosti traže i iz Biblije dobvaju, bili su poprištem produktivnih rasprava, radnih druženja i nastajanja zabilježaka za teme nekih budućih skupova. Razgovori redovito imaju unaprijed određenu temu, na koju se referiraju domaći i strani književni stručnjaci, književnici, prevoditelji, književni znanstvenici, jezikoslovci, književni kritičari, a središnja je tema ovogodišnjih Razgovora bila Biblijski poticaji u suvremenim europskim književnostima. U široku opsegu i razgranatim mogućim podtemema zagolicala je svu trinaestoricu radom vrsnih predavača, i to iz Makedonije, Slovačke, Grčke, Portugala, Njemačke, Češke, Rusije, Poljske i Hrvatske. Očitovalo se to u nadahnutim predavanjima kojima su je obavili na više razina, od intra- i intertekstualne do semiotičke.

Svečano otvorivši susret, goste je pozdravio predsjednik DHK-a Borben Vladović i, istaknuvši širinu ovogodišnje teme, poželio im uspjeh. Podsjetio je i da je manifestacija zagazila u četvrto desetljeće, na čemu nam, rekao je, i mnogo bogatije zemlje mogu zavidjeti. Jer Zagrebački se književni razgovori održavaju od 1966, a do danas je u njima sudjelovalo više od tisuću znanstvenika, književnika, prevoditelja, jezikoslovaca, književnih stručnjaka i kulturologa. Održana izlaganja s predloženim temama Društvu hrvatskih književnika poslužila su ne samo kao važna podloga stručnim susretima nego i kao pomoć u zbližavanju s kolegama-stručnjacima po čitavomu svijetu. Nikola Đuretić, predsjednik povjerenstva Zagrebačkih književnih razgovora, podsjetio je da će ovogodišnja manifestacija višestruko obilježiti i 80. ljeto života istaknutoga hrvatskog književnika Ivana Aralice, i to u Matici hrvatskoj, predstavljanjem engleskoga prijevoda romana Konjanik i istoimenoga filma snimljena 2003. po tom romanu u režiji Branka Ivande. Također, međunarodni skup vrijedilo je iskoristiti za obilježavanje 110. obljetnice DHK-a.

Četverodnevni Razgovori bili su zamišljeni u tri radne sjednice, a započeli su u prostorijama DHK-a izlaganjem makedonskog pisca, kritičara i teoretičara Venka Andovskog o bogumilskim utjecajima u makedonskoj prozi. Prvoga dana još se razgovaralo i o Bibliji kao apokrifnom tekstu, kao i porukama što ih danas možemo iz nje crpsti. Drugoga su dana održane dvije radne sjednice, na kojima je bilo riječi biblijskoj motivici u suvremenoj europskoj književnosti, uopće i na pojedinačnim primjerima (okupljene je tim predavanjem počastio Reiner Grübel), o vrstama biblijskog interteksta u modernoj europskoj književnosti govorio je Dejan Slavić, a o Bibliji i semiotici akademik Ante Stamać. Manifestacija Zagrebačkih književnih razgovora završila je manje formalno, i manje zagrebački – izletom sudionika u Zadar i Nin.

Nika Štriga

Sudionici 31. zagrebačkih književnih razgovora posjetili Zadar

Ugledni europski i hrvatski književnici, sudionici 31. zagrebačkih književnih razgovora, u nedjelju 17. listopada 2010. posjetili su Zadar, gdje sam ih primio kao domaćin, kolega književnik, član Upravnog odbora DHK i predsjednik Ogranka DHK Zadar.

U Zadar su stigli Venko Andonovski (Makedonija), Michat Babiak (Slovačka), Oliver Bakoš (Slovačka), Yior-gos Chouliaras (Grčka), Božidar Petrač (Hrvatska), Mario Cifrak (Hrvatska), Manuel Frias Martins (Portugal), Rainer Grübel (Njemačka), Jaroslav Otčenašek (Češka), Dean Slavić (Hrvatska), Ante Stamać (Hrvatska), Galina Tiapko (Rusija), Boguslaw Zielinski (Poljska) i Nikola Đuretić (Hrvatska). U delegaciji su bili još i Borben Vladović, predsjednik Društva hrvatskih književnika, Ružica Cindori, tajnica DHK, Ana Janković Čikoš, voditeljica ZKR, i Anica Vojvodić, poslovna tajnica DHK.

Poslije trodnevnih razgovora u Zagrebu s temom Biblijski poticaji u suvremenim europskim književnostima, Zadar se sudionicima razgovora, sa svojom duhovnom, kulturnom, književnom i vjerskom prošlošću, pokazao kao najprirodnije izletničko odredište. Bilosnić kao domaćin, u suradnji s Radomirom Jurićem, uglednim arheologom, kao vodičem, goste je upoznao sa Crkvom i samostanom sv. Marije u Zadru, Stalnom izložbom crkvene umjetnosti Zlato i srebro Zadra te zbirkom Biblija nadbiskupa Marijana Oblaka na svim jezicima svijeta. Gosti su posjetili Muzej antičkoga stakla u Zadru, Katedralu sv. Stošije, Crkvu sv. Donata, Forum, ali i suvremene instalacije Morske orgulje i Pozdrav suncu.

Koliko su književnici bili oduševljeni prijemom i viđenim u Zadru, dovoljno govori izjava poznatoga poljskog književnika i znanstvenika, direktora Instituta slavenske filologije na Sveučilištu Adam Mickiewicz u Poznańu Boguslawa Zielinskog, koji je kazao kako svi oni nakon posjeta Zadru žele postati Zadrani. U svoje ime i u ime Turističke zajednice Grada Zadra gostima sam uručio prigodne darove, među kojima i roman Listopad s temom Zadra u Domovinskom ratu, kao i svoju novoizišlu knjigu, izbor pjesama na engleskom jeziku Wrought Silver. Nakon ručka u konobi Skoblar u Zadru i sladoleda u slastičarnici Donat, gosti u večernjim su satima, u pratnji svoga domaćina, posjetili su hrvatski kraljevski grad Nin.

Tomislav Marijan Bilosnić