Nagrade mladim umjetnicima

Jubilarne 40. varaždinske barokne večeri (od 24. rujna do 4. listopada) u baroknim interijerima Varaždina i okolnih mjesta (Dvorac Trakošćan i Dvorac Batthany u Ludbregu), privukle su iznimno velik broj posjetitelja iz šire regije, čak i izvan hrvatskih granica. Pojedini programi iz Varaždina, Trakošćana i Ludbrega mogli su se čuti i na ponovljenim koncertima u Samoboru, Križevcima, Prelogu, Lepoglavi, Varaždinskim Toplicama, Krapini, Valpovu, ali i u inozemstvu – Ptuju, Zalaegerszegu i Bratislavi, tako da su Večeri obuhvatile široku publiku različitog profila. Četvrtu godinu zaredom festival vodi varaždinski skladatelj Davor Bobić, naslijedivši osnivača i dugogodišnjeg umjetničkog voditelja, dirigenta Vladimira Kranjčevića, koji je Večeri osmislio u trenutku kada je zanimanje za stvaralaštvo glazbene prošlosti bilo svojstveno tek uskim krugovima muzikologa i stručnjaka, a specijalizirani festivali posvećeni jednom stilu i epohi bili prava rijetkost. Hrvatska se može pohvaliti jednim od najstarijih festivala barokne glazbe, koji je u četrdeset godina postojanja zadržao ugled vrhunskog europskog festivala. Kontinuitet kvalitete održava i novi umjetnički ravnatelj, usredotočivši izbor ansambala na samo one koji njeguju tzv. povijesno osviještenu interpretaciju u odnosu na sačuvane izvore onoga vremena.

Il Giardino Armonico na Varaždinskim baroknim večerima

Ove je godine glazbeni dio programa upotpunjen mnoštvom dodatnih sadržaja, poput izložbi, Dana barokne kuhinje, modnih revija i orguljaškog seminara, u dio Varaždinskih baroknih večeri uklopljeni su i Dani lepoglavske čipke, a u povodu 40. obljetnice festivala priređen je i međunarodni znanstveni skup Zavoda za znanstveni rad HAZU Varaždin pod naslovom Barokna glazba jučer, danas, sutra, na kojemu je razne teme obrađivalo trinaest znanstvenika te glazbenih, medijskih i glazbenoorganizacijskih stručnjaka.

Nakon Izraela i Češke kao zemalja-partnera, ove je godine publika upoznala barokno stvaralaštvo Njemačke, koja je dala i bitan barokni prilog svjetskoj glazbenoj baštini. Program je obilovao djelima Bacha i njegovih sinova, zatim Händela i Telemanna, a s domaćim su se interpretima najčešće izmjenjivali nastupi ansambala iz Njemačke. Na otvaranju 24. rujna djela Carla Philippa Emanuela Bacha, Antonija Vivaldija i Georga Friedricha Händela predstavio je komorni orkestar na baroknim glazbalima Hofkapelle München. U uvodnoj 3. hamburškoj simfoniji orkestar je pod vodstvom koncertnog majstora Rüdigera Lottera otkrio tajne povijesnih glazbala u nižoj ugodbi od današnjeg standarda, svirajući ujednačeno i skladno, ali bez angažiranog impulsa potrebna za kraj baroknog razdoblja i tzv. osjećajni stil. Atmosferu je sasvim razbarušio izvrstan i maštovit nastup Nizozemca iz Južnoafričke Republike Stefana Temmingha na blok-flauti u Vivaldijevu trostavačnom Koncertu za flautino u C-duru, dok je glavni dio programa zauzeo mladenački Händelov oratorij Dixit Dominus, u kojemu su se stranim instrumentalistima pridružili domaći pjevači. Partitura osobito virtuozno tretira zbor, što je bez muke svladao katedralni Chorus Angelicus uz povremene nastupe ujednačenoga solističkog kvinteta mahom mlađih pjevača, sopranistica Ivane Lazar i Ane Lice, mezzosopranistice Sofije Cingula, tenora Ladislava Vrgoča i baritona Armanda Puklavca. Izvedbom je ravnao maestro Anđelko Igrec, koji je sjajno pripremio zbor sastavljen mahom od pjevača-amatera.

Dio repertoara u kojemu su njemački interpreti ipak prije ostalih i nedosegnut su uzor ansamblima ostalih zemalja jesu Bachovi korali i Muke prema predlošcima iz Evanđelja.To je osobito slučaj s Mukom po Ivanu na tekst Martina Luthera i njegova njemačkog prijevoda Novog zavjeta, što je već tradicionalno jedan od stupova svih četrdeset godina festivala. Nastup vokalno-instrumentalnog korpusa Barokne akademije u Detmoldu pod dirigentskim vodstvom njezina pročelnika Gerharda Weinbergera 25. rujna u katedrali jedan je od antologijskih ovogodišnjih varaždinskih glazbenih trenutaka. Bio je istinski doživljaj čuti dijelove Muke u uzvišenoj Bachovoj glazbi između koralne homofonije i dramaturški naglašene polifonije u izvedbi pjevača njemačkoga govornog područja i svježe mladenačke vokalnosti. Komorni orkestar na povijesnim instrumentima podredio se pjevanoj građi, koju su pod vodstvom maestra Winbergera kao dirigenta i spretnog čembalista njegovi studenti-zboristi izveli ispolirano i iznijansirano, naglašavajući razliku smirujućih korala i dramatskih biblijskih prizora.

Između hrvatskih i njemačkih posebno je mjesto zauzeo najpoznatiji talijanski ansambl za baroknu glazbu, Il Giardino Armonico, koji možda najavljuje buduću festivalsku zemlju-partnera. Za razliku od dviju večeri u katedrali, taj je instrumentalni oktet bio smješten u manji interijer Crkve sv. Nikole (26. rujna), gdje su njegovi delikatni instrumenti u idealnoj komornoj akustici posebno došli do izražaja. Općenito jedan od najvažnijih svjetskih ansambala na polju povijesno osviještene glazbe cjelokupne barokne epohe u njezinoj raznolikosti, predstavio je razvoj skladateljskih tehnika i stilova u 150 godina u jednom gradu – Veneciji. Izvodio je sonate za violine uz basso continuo manje poznatih skladatelja s kojima se izmjenjivalo ime vjerojatno najpoznatijeg Venecijanca Antonija Vivaldija. Njegova je Tri koncerta za blok flautu i basso continuo izveo umjetnički voditelj Giovanni Antonini, najatraktivniji član ansambla, koji je izmjenjivao manju i pištaviju te veću i dublju blok-flautu i sjajnom svirkom prelazio fizičke mogućnosti starih drvenih i izražajem ograničenijih instrumenata. Činilo se da su jubilarne 40. VBV već trećega dana dosegnule vrhunac, ali stručna komisija, koja je brižno pratila sve programe, najboljima je na kraju proglasila hrvatske ansamble mahom mladih glazbenika. To dokazuje da su Večeri u gotovo pola stoljeća djelovanja bitno utjecale na razvoj domaćega pomlatka. U ponedjeljak, 4. listopada, u 18 sati u Gradskoj vijećnici dodijeljene su nagrade festivala koji je večer prije završio koncertom Varaždinskoga komornog orkestra i čembalistice Višnje Mažuran u katedrali. Između sveukupno šesnaest projekata glazbenika i ansambala iz Hrvatske, Njemačke, Italije, Norveške, Velike Britanije i Mađarske, komisija koju su činili britanski orguljaš Andrew Wilson Benson, muzikologinje Nataša Maričić i Zdenka Weber, pijanist i pedagog Predrag Šantek, te glazbena publicistkinja Višnja Požgaj, u obilnoj je konkurenciji jednoglasno odabrala pojedine hrvatske projekte kao najbolje: solistički recital mladog orguljaša Pavla Mašića s djelima iz leipziškog razdoblja Johanna Sebastiana Bacha (nagrada Jurica Muraj za najbolju izvedbu), kao i nastup njegova novog Trija Symblema u kojemu Mašić svira čembalo uz Bojana Čičića na baroknoj violini i Niku Zlatarić na violi da gamba (nagrada Ivan Lukačić za najbolji cjelokupni umjetnički dojam programa). Mašić je za debitantski orguljaški recital na Večerima, održan 29. rujna u katedrali, sjedeći za instrumentom ispred publike povezanom sa cijevima u pozadini crkve, dobio i nagradu Kantor koju dodjeljuje Vjesnik za najbolju interpretaciju glazbe Johanna Sebastiana Bacha. Nagrade Ivan Lukačić iznimno se dodjeljuju i u povodu jubileja, tako je dodijeljena čembalistici Višnji Mažuran za koncert u povodu 45. obljetnice umjetničkog djelovanja (3. listopada), kao i ansamblu Varaždinske glazbene škole za koncert s djelima češkog skladatelja Jana Křtitela Vanhala u čast 180. obljetnice djelovanja (1. listopada).