IZ OGRANAKA

Ogranak Matice hrvatske u Čakovcu, Družba Braće hrvatskog zmaja, Zrinska garda Čakovec, Čuvari grobnice Zrinskih i KUD Šenkovec zajednički su, 7. rujna, obilježili 444. obljetnicu Sigetske bitke. Prigodne govore održali su Stjepan Hranjec, predsjednik Matičina ogranka u Čakovcu, Alojzije Sobočanec, predsjednik Zrinske garde Čakovec, Vladimir Mesarić, pročelnik Zmajskog stola Družbe Braće hrvatskoga zmaja, Vladimir Novak, načelnik Općine Šenkovec i Ivan Perhoč, župan Međimurske županije. Nakon polaganja vijenaca nastupila je muška vokalna skupina Pjevačkog zbora Josip Vrhovski iz Nedelišća, a potom je održana i misa zadušnica u župnoj crkvi sv. Jelene Križarice u Šenkovcu. Program je vodio Tihomir Benčić.

ČITLUK

U punoj dvorani Galerije fra Didaka Buntića 12. rujna održano je predstavljanje knjige don Jakova Jurića Klišanina Bogobojazni Ivan, hrvatski težak. O knjizi su govorili Iko Skoko i Andrija Stojić, a u glazbenom dijelu programa nastupila je ženska klapa Brotnjo te gitaristi Josip Kvesić i Adrijan Marinčić. Nakladnik knjige Bogobojazni Ivan, hrvatski težak Ogranak je Matice hrvatske u Čitluku.

KOPRIVNICA

Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke (UBIUDR) i Ogranak Matice hrvatske u Koprivnici ugostili su 21. rujna na tribini 43 minute sa... klasika hrvatske naivne umjetnosti Miju Kovačevića, u povodu 75. obljetnice njegova rođenja. Kovačević pripada drugoj generaciji hlebinske slikarske škole. Slikanjem se bavi od 1953, a već sljedeće godine izlaže prvi put na Osmoj izložbi seljaka-slikara u organizaciji Muzeja grada Koprivnice i Kotarskog odbora SSRN u Pošti u Koprivnici. Izlagao je u najvažnijiim domaćim i svjetskim galerijama i muzejima – Zagrebu, Hlebinama, Vatikanu, Beču, New Yorku i St. Petersburgu u SAD, Parizu, Rimu, Madridu, Lenjingradu (Petrogradu) u SSSR-u, Kuala Lumpuru, Pekingu, Tokiju. Počasni je član Ogranka Matice hrvatske u Koprivnici. Živi i radi u rodnoj kući u Gornjoj Šumi, koja je i danas njegov slikarski atelijer. Voditelji tribine bili su Dražen Ernečić i Mladen Pavković.

NOVA GRADIŠKA

Članovi predsjedništva Ogranka Matice hrvatske u Novoj Gradiški sudjelovali su na hodočašću u Udbinu, gdje je blagoslovljena Crkva hrvatskih mučenika. Novogradiški je ogranak 2005. ugostio gospićko-senjskog biskupa Milu Bogovića i potporu u ovom povijesnom projektu i nadalje će mu iskazivati hodočašćima u Udbinu, nacionalnom svetištu u kojemu se odaje počast svim hrvatskim mučenicima.

PETRINJA

U Gorama, selu petrinjskog kraja, 11. rujna predstavljena je knjiga dugogodišnjeg člana Matice hrvatske Blaža Tominovića Razvoj školstva u Gorama od 1772. do 2010. godine. Vrijednu monografiju zajednički su izdali Matica hrvatska u Petrinji i Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića u Gorama. Ivica Golec, recenzent knjige i potpredsjednik petrinjske Matice, istaknuo je njezino značenje, ne samo u lokalnom petrinjskom i banovinskom okviru: „Ovako temeljit i opsežan pristup višestoljetnom razvoju školstva gorskog naselja dosad nije postojao i ovo je najbolje i najiscrpnije djelo o ovoj problematici.“ Tonka Pezelj, lektorica, naglasila je da je knjiga „spomen i zahvala svetom učiteljskom zvanju i poslanju, jer učitelj nikada ne odustaje i uvijek ostaje dosljedan.“ Sam autor u obraćanju publici najviše je govorio o ljubavi prema Gorama i želji da njegova knjiga pokrene oživljavanje nekadašnjeg općinskog središta.

U ime suizdavača govorili su Ivan Rizmaul, dopredsjednik petrinjske Matice, i Valentina Vujnović, ravnateljica škole. Dobru ugođaju predstavljanja knjige pridonio je i nastup Muškog komornog zbora Matice hrvatske iz Petrinje.

SLAVONSKI BROD

Ogranak Matice hrvatske Slavonski Brod i Gradska knjižnica Slavonski Brod 23. rujna predstavljaju knjigu Ilije Babića Do stana i natrag. O knjizi govore: Antun Bartek, Ivan Bušić, Ivan Đurić, Radojka Matić te Đurđica Babić, urednica, i autor sam. Tekstove kazuju: Karla Babić, Ana Gregorović, Benjamin Krnić, Ana Štivić,kao i članovi pjevačke skupine Babogreci Matija Babić, Antun Gregić i Ivan Gregorović.

SUBOTICA

U Velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici 18. je rujna predstavljeno djelo Matije Evetovića Kulturna povijest bunjevačkih i šokačkih Hrvata. Riječ je o Evetovićevu kapitalnom djelu, koje po obujmu pripada među najvažnije radove o Hrvatima u Podunavlju, ali je spletom okolnosti desetljećima bilo zatočeno u rukopisu. O Kulturnoj povijesti govorili su Ivan Karan, Stevan Mačković, Sanja Vulić, Andrija Anišić, Lajčo Kovač, Marko Sente, Milovan Miković. U pratećem programu sudjelovali su Collegium musicum chatolicum pod ravnanjem Miroslava Stantića s Molitvom Bunjevaca Matije Evetovića (uglazbio Vinko Žganec), Festivalski tamburaški zbor pod ravnanjem Mire Temunović te solistice Dubravka Vukoja, Marija Sekereš i Snežana Orčić. Pjesme i tekstove Matije Evetovića govorili su Ivana Rudić i Ivan Kovač.

VINKOVCI

U dvorani OMH Vinkovci 18. je rujna predstavljena knjiga Katice Alatrović Šokci i šokački običaji, izišla u izdanju MH Vinkovci. O knjizi je, uz autoricu, govorila urednica Višnjica Sorčik, a program u kojem su sudjelovali Jelena Dretvić, ženska pjevačka skupina iz Cerne Mata Toldi i TS Šiškovčani vodila je Biljana Pavlović.

ZAPREŠIĆ

U prigodi 70. godišnjice rođenja Borisa Marune, pjesnika, prevoditelja, saborskog zastupnika, diplomata, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, Grada Zaprešića, Hrvatske matice iseljenika, Zadarske županije i Općine Jasenice, a u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Zaprešiću, 25. rujna započinje svečanost koja će trajati gotovo mjesec dana. Program će započeti prigodnom izložbom i recitalom pjesama u osnovnoj školi u Jasenicama. Pjesme Borisa Marune govorit će Joško Ševo, a sudjeluju i akademik Tonko Maroević, Stjepan Laljak, klapa Sveti Juraj (MORH), sastav Vila Velebita. Spomen-ploču, koju je darovao dobrotvor MHZ, akademski kipar Dragutin Grgas, na ostacima rodne kuće kod kapele sv. Franje otkrit će Zoran Šikić, državni tajnik Ministarstva kulture RH. Starinske plesove ovoga kraja izvest će mladež Vile Velebita. Program 70. godišnjice pjesnikova rođenja završava 23. listopada okruglim stolom u Zaprešiću, gdje je Boris Maruna živio od 1949. do 1960. s roditeljima i braćom.