Hrvati u Bačkoj

Grgo Piuković, agilni društveni djelatnik Hrvata Bunjevaca u Subotici, već godinama angažiran u vezi s organiziranjem proslave žetvenih svečanosti dužijanca u Subotici, priredio je fotomonografiju Sto bandaša i bandašica, kojom je dao svjedočanstvo i svečano obilježio stoljetnicu toga slavlja bunjevačkih Hrvata u Bačkoj.

S malo riječi, ali s mnoštvom fotografija, na kojima su prikazani bandaši i bandašice, u tradiciji žetelačkih radova predvodnici žetelaca, risara, rječito govori o stoljetnoj tradiciji proslave završetka žetve pšenice, žita, u Subotici pod imenom dužijanca, od davne 1911. godine. Te je godine, naime, prečasni Blaško Rajić, župnik Crkve sv. Roke u Subotici, tadašnji prvak bunjevačkih Hrvata, taj obiteljski narodni običaj uveo u crkvu i doveo na oltar paorski par, bandaša i bandašicu. Od tada oni sudjeluju u crkvenom slavlju i prigodnom narodnom veselju, donoseći na oltar kao dar pletivo od pšenične slame i klasja – simbol plodova svojih žuljevitih ruku, iskazuju zahvalnost i Bogu i ljudima što su im osigurali kruh i za dogodine.

Naime, i bunjevački Hrvati u Bačkoj, kao što je i u europskoj tradiciji karakteristično za sve narode koji se bave proizvodnjom žitarica, završetak žetve svečano su proslavljali kao obiteljski narodni običaj.

Posebna je vrijednost fotomonografije što su brojnim fotografijama prikazani i vijenci, krune i drugi simboli ispleteni od pšenične slame i klasja, koje su bandaš i bandašica prinosili kao dar na oltar na misi zahvalnici, a blagoslovljeno klasje dijeljeno je vjernicima.

Od 1959. evidentirane su i pletilje tih crkvenih simbola od pšenične slame i klasja, popularno zvanih krune, a to su poznate slikarice slamarke – Ana Milodanović, Teza Milodanović, Kata Rogić, Mara Ivković Ivandekić i Jozefa Skenderović, koje su okupljene u Likovnoj koloniji Hrvatskoga kulturno prosvjetnoga društva Matija Gubec u Tavankutu, počev od 1962, izlagale diljem svijeta.

Ova je fotomonografija ne samo spomenar nego i pravi spomenik prečasnom Blašku Rajiću i svima koji su sudjelovali kao organizatori i kao bandaši i bandašice u svečanostima dužijance u Subotici u minulih sto godina.