Vijenac 430

Glazba

35. OSORSKE GLAZBENE VEČERI, 16. srpnja–22. kolovoza

Veličanstveno otvaranje

piše Zlatko Stahuljak

Mali vječni grad Osor, kako glasi naslov knjižice Ane Deanović, govori nam u uvodu drugog izdanja iz 1981. o izvanrednom položaju Osora u središtu kvarnerskog područja ispod Osorščice, gdje su nanizani vrijedni fragmentarni ostaci europske kulturne baštine.


slika S ovogodišnjih Osorskih večeri


U doba rimske vlasti razvijen i utvrđeni antički grad Osor ima posebno značenje u strateškom i gospodarskom smislu, vidljivu iz ostataka monumentalnih zidina i zgrada smještenih ovdje u središtu pomorskih spojnica antičke Ravene, Pule i Poreča sa Senjom te antičkog Plomina i Labina sa Zadrom i Solinom. Važnost Osora neprekinuta je i u doba stare hrvatske države, kada šire područje Kvarnera postaje žarištem hrvatske kulture i glagoljaštva.

U naše doba u već potpuno društveno zaboravljenom Osoru, kao u bajci, pojavljuje se čovjek, prijatelj, nadahnuti televizijski redatelj Daniel Marušić (1931–2009), zaljubljenik u domovinu, branitelj očuvanja kulturnoga blaga hrvatske opstojnosti. On postavlja smjernicu pod geslom: Revitalizacija kulturom. Utemeljuje neprekinuti hod Osorskih glazbenih večeri – Hrvatskoga glazbenoscenskog festivala (OGV), okrenutog prije svega hrvatskom glazbenom stvaralaštvu, potiče obnovu katedrale Marijina Uznesenja i njezine oltarne slike, naručuje i ostvaruje donaciju slika Križnog puta i kip raspetog Krista, djela suvremenih hrvatskih likovnih umjetnika, te kao krunu svega potiče izvedbu Beethovenove 9. simfonije, ostvarenu ove godine njemu u spomen. Činjenice govore kako je u ovih 35 godina na festivalu izvedeno više od tristo praizvedbi djela hrvatskih skladatelja, uz niz prvih javnih i repriznih izvedaba. Posebno treba naglasiti kako su u Osoru nastupali mnogi istaknuti domaći i neki svjetski umjetnici izvođači.

Na 35. ovoljetnim Osorskim glazbenim večerima bilo je izvedeno osamnaest koncerata, a na svakom, izuzevši otvaranje, po najmanje jedno djelo hrvatskih skladatelja. Koncerti su bili podijeljeni u dvije skupine. Onu u prostoru katedrale Marijina Uznesenja i uvodno ispred katedrale te na drugu, manju, u otvorenom prostoru Bazilike sv. Petra u Osoru, gdje su u tijeku velika arheološka iskapanja i to s uvodnim koncertom Mješovitoga zbora HRT i ciklusom od četiri koncerta mladih umjetnika, pobjednika raznih natjecanja u Hrvatskoj, a sve prema smišljenom rasporedu što je ostvaren prema prijedlogu umjetničkog ravnatelja Osorskih glazbenih večeri Berislava Šipuša, uz višestruku pomoć izvršne direktorice Martine Turkalj iz uprave grada Malog Lošinja.

Na koncertima su nastupili u prvoj grupi, od njih dvanaest u katedrali Marijina Uznesenja, Mješoviti zbor HRT-a uz ravnanje šefa dirigenta Tončija Bilića, Ansambl Cellomania – solisti Monika Leskovar i Giovanni Sollima, uz umjetničko vodstvo Valtera Dešpalja, Zagrebački solisti s praizvedbom Uspomene, op. 8 Jurja Stahuljaka za dvostruki kvartet, kontrabas i glasovir – solisti koncerta Sreten Krstić, violina, Aleksandar Milošev, viola, i Berislav Arlavi, čembalo i glasovir. Zatim je nastupila istaknuta glasoviračica Martina Filjak, Trio Sorkočević – Sorgo iz Beča (Hrvoje Jugović, glasovir, Cornelia Loescher, violina, i Katharina Gross, violončelo), Zagrebački puhački ansambl (Dani Bošnjak, flauta, Branko Mihanović, oboa, Danijel Martinović, klarinet, Bank Harkay, rog, i Ricardo Luque, fagot), Bojan Čičić, violina, i Pavao Mašić, orgulje, s praizvedbom skladbe Mozaički komad Ante Knešaureka, pa Petar Kovačić, violončelo, i Nina Kovačić, glasovir, Martina Gojčeta Silić, mezzosopran, Antonio Brajković, bariton, i Leda Parać, glasovir, s praizvedbom Tri pjesme Frane Paraća na stihove Ive Paraća, Gruppo Fiati Musica Aperta iz Bergama s praizvedbom Davora Bobića pod naslovom Koncertni ostinati za 10 glazbenika, Kvartet Porin (Ivan Novinc i Tamara Petir, violine, Lucija Brnadić, viola, Neva Begović, violončelo) i, završno, Ansambl Cantus Classic, solistica Ana Maria Grazio, dirigent Berislav Šipuš s praizvedbom Koncerta za glasovir i orkestar Frane Đurovića. U drugoj skupini, u Bazilici sv. Petra, najprije je koncertirao Mješoviti zbor HRT-a, a zatim mladi glazbenici Martin Draušnik, violina, Srđan Bulat, gitara, Marin Maras, violina, te Filip Merčep, marimba, uz Kvartet Porin.

Uvodna izvedba Devete simfonije u d-molu, op.125 Ludwiga van Beethovena privukla je na trg ispred katedrale u Osoru 16. srpnja blizu tisuću slušatelja, što je dosad nedosegnut broj posjetitelja. Mješoviti zbor Hrvatske radiotelevizije, sa sedamdesetak pjevača, bio je na stubama i oko njih postavljenim praktikablima na izlazu iz katedrale, ispred zbora Simfonijski orkestar HRT-a, a desno od dirigenta Tončija Bilića četiri vokalna solista.

Nakon državne himne publiku je oslovio vidno radostan saborski zastupnik i lošinjski gradonačelnik Gari Capelli. Zatim je govorila državna tajnica Nina Obuljen, u ime ministra kulture Bože Biškupića, naglasivši programsku i izvođačku iznimnost Večeri, kojih programsku budućnost ne smijemo dovoditi u pitanje.

Poseban odjek imao je sadržajan govor predsjednika RH Ive Josipovića, pokrovitelja OGV, čiji je dolazak na koncert bio burno pozdravljen.

Ozbiljan pristup svih izvođača, u atmosferi posjeta visokih gostiju na čelu s predsjednikom Josipovićem, i savjesna priprema, kojoj je ponestalo tek sigurnosti iskustvene usklađenosti orkestralnih grupa na otvorenom prostoru u početku izvedbe kojom je sugestivno ravnao dirigent Tonči Bilić, sve to iznjedrilo je posebnu napetost i veličanstvenost otvaranja 35. festivala s Devetom simfonijom Ludwiga van Beethovena. Vrhunac napetosti osjetili smo u zajedničkoj vokalno-orkestralnoj završnici skladbe, usklađenim sudjelovanjem Simfonijskog orkestra i Mješovitog zbora HRT i biranih solista, sopranistice Adele Golac Rilović, mezzosopranistice Martine Gojčeta Silić, tenora Domagoja Dorotića i basa Luciana Batinića, koji je već recitativno pisanim uvodom, u snažnu zapjevu, najavio bogatstvo vrhunskoga glazbenog doživljaja.


Vijenac 430

430 - 8. rujna 2010. | Arhiva

Klikni za povratak