Ugodno s korisnim

U Dubrovniku je netom završen dvotjedni hrvatski seminar za strane slaviste, središnji oblik djelovanja Zagrebačke slavističke škole, koja na taj način potiče i promiče poznavanje hrvatskoga jezika, književnosti i kulture još od 1972. Na ovogodišnjem je seminaru sudjelovalo 58 polaznika, inozemnih studenata kroatistike i slavistike, kao i sveučilišnih profesora iz čak 20 zemalja.

Koncipiranomu od tri programske cjeline, jezikoslovnoga ciklusa predavanja (voditelj Ivo Pranjković), književnoznanstvenoga ciklusa predavanja (voditelj Krešimir Bagić) i kulturoloških događanja, glazbenih i filmskih večeri, susreta s književnicima i tematskih stručnih izleta (voditelj Krešimir Mićanović, ujedno novi voditelj Zagrebačke slavističke škole), cilj je bio uputiti sudionike u aktualna zbivanja na hrvatskoj kulturnoj pozornici.

Olja Savičević Ivančević, Anera Ryznar, Roman Simić Bodrožić

Uz spomenute tematske cikluse predavanja organiziran je i nastavni dio programa, koji je polaznicima omogućio jezične vježbe na nekoliko jezičnih razina sa svrhom usavršavanja gramatičkih i komunikacijskih vještina te teatrološki proseminar, proseminar o suvremenoj hrvatskoj prozi i poeziji te fakultativne proseminare, na kojima je bilo riječi o staroslavenskom i starohrvatskom jeziku i o hrvatskoj povijesti i kulturi. Predavači, redom istaknuti sveučilišni profesori ili stručnjaci-znanstvenici sa srodnih institucija, na ovome hrvatskom seminaru bili su Tatjana Pišković, Ivo Pranjković, Milan Mihaljević, Lada Badurina, Tvrtko Jakovina, Željka Čorak, Krešimir Bagić, Tvrtko Vuković i drugi.

U prvome tjednu održan je jezikoslovni blok predavanja – ciklus Sintaksa i suprasintaksa hrvatskoga jezika – gdje se analizirala sintaktička i suprasintaktička problematika hrvatskoga standardnoga jezika, a osobito se govorilo o kategoriji roda na sintaktičkoj razini, o sročnosti (kongruenciji), o pitanjima u hrvatskome jeziku i njihovoj tipologizaciji, o redu riječi u rečenici i u tekstu te o ustrojstvu teksta (diskursa). Drugi tjedan bio je određen za književni blok predavanja, Književnost i kultura osamdesetih. Uz književne prakse 80-ih prikazan je i njihov umjetnički, kulturni i društveni kontekst: atmosfera razdoblja koju karakteriziraju postmodernistička kreativnost, intermedijalnost, sveprisutnost popularne kulture i različiti oblici reaktualizacije tradicije. Na filmu i u likovnoj umjetnosti supostoje minimalizam, nova figuracija i pop-art. Književnost tog desetljeća, koja je silno raznolika, pokušali su predavači idejno, poetički i stilski odrediti. Upozoreno je na ulogu-vodilju časopisa Quorum (1985) kako za literarnu tako i za umjetničku scenu osamdesetih uopće.

Posebni su gosti bili predstavnici suvremene hrvatske književnosti, književnici Branko Čegec, Olja Savičević Ivančević i Roman Simić Bodrožić.

Organizaciju 39. seminara financijski su poduprli Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Grad Zagreb – Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport, Grad Dubrovnik i Dubrovačko-neretvanska županija.

Knjige su polaznicima seminara donirali Naklada MD, Profil International i Matica hrvatska, a knjigom interpetacija hrvatske lirike Muzama iza leđa i sama Zagrebačka slavistička škola i ove se godine predstavila kao nakladnik.