Vijenac 427

Kazalište

KAZALIŠNI GLOBUS

Hrvatsko kazališno ljeto u Crnoj Gori

KOTOR, BUDVA, TIVAT – Kulturne manifestacije u Crnoj Gori također su sezonskoga karaktera te ih se većina zbiva na obali. I dok festival KotorArt ima vlastitu kazališnu produkciju, programi kazališnih festivala u Budvi (Budva grad teatar) i Tivtu (Festival mediteranskog teatra Purgatorije, kolovoz) temeljeni su na gostovanjimja predstava iz regije i šire. O programu dva posljednja navedena festivala teško je pronaći podatke čak i na internetu, a razlozi za to su, prema vijestima lokalnih medija sudeći, ponajprije recesijski. Ipak, zastupljenost hrvatskih pisaca i redatelja na sva tri festivala znatna je i treba je istaknuti. Naime, umjetnički direktor festivala KotorArt od ove je godine redatelj Paolo Magelli, a njihova prva ovogodišnja premijera Krležina je Saloma u režiji Branka Brezovca (11. srpnja) i koprodukciji KotorArta, Eurokaza, Zagrebačkog kazališta mladih i Muzeja suvremene umjetnosti. U predstavi sudjeluju glumci ZKM-a. Drugu premijeru, Marivauxovu Raspru, režirat će Oliver Fljić, a nakon izvedbi prošlogodišnjih festivalskih produkcija predstavu Njegoše, vatre potpisat će Paolo Magelli i Radmila Vojvodić. Iako je program KotorArta najzanimljiviji, i u Budvi, na festivalu Budva grad teatar hrvatsko kazalište ima predstavnika. Riječ je o dramatičaru Dubravku Jelačiću Bužimskom, čija će drama Ponoćna igra, ovaj put u izvedbi Narodnog pozorišta iz Sarajeva, nakon uspješnih gostovanja u regiji, biti prikazana i u programu festivala (14. srpnja). Iako se festival održava po 24. put, njegov je opstanak zbog recesije upitan, a cjelovit je program nemoguće pronaći. Jednako je i s festivalskim zbivanjima u Tivtu, u koji je ove godine pozvano kazalište Komedija s uspješnicom, mjuziklom Jalta, Jalta Alfija Kabilja i Milana Grgića.

Lidija Zozoli


Complicite i matematika

New York – Simon McBurney, vođa kazališta Complicite, poznat je kao kazališni autor koji se voli baviti naizgled nekazališnim temama. Glazba Šostakoviča (u produkciji Buka vremena) ili složena priroda pamćenja (Mnemonic) neke su od tema kojima se McBurney na dojmljiv način bavio pa nikoga nije iznenadilo da se posljednja produkcija Complicitea bavi – matematikom! Broj koji nestaje (A Disappearing Number) nakon Londona sad seli u New York, gdje će biti prikazan u sklopu Festivala Lincoln Center. Predstava govori o odnosu matematičkog genija G. H. Hardyja i mladog, slabo obrazovanog Indijca Srinivase Ramanujana s iznimnim talentom za matematiku. Zanimljiv povijesni par dugogodišnje je prijateljstvo započeo u vrijeme Prvoga svjetskog rata, a produkcija Complicitea u novom svijetlu promatra ne samo njihov odnos nego i nesvakidašnju kazališnu temu – matematiku!


O ekstravaganciji burke


Islamabad – Pakistanski teatar slabo je poznat izvan granica zemlje, ali se tamošnji kazališni umjetnici suočavaju s problemima kakve oni na Zapadu uglavnom ne poznaju. Produkcija naslovljena Burkavaganza (poigravanje riječima burka i ekstravaganza) u izvedbi Radikalne pakistanske kazališne grupe Ajoka govori o ljubavi u vremenima Džihada i problemima s kojima se mladi mogu susresti u konzervativnoj zemlji. Produkcija je izazvala burne reakcije konzervativnih snaga, bila je čak privremeno zabranjena, ali je zatim ponovno vraćena na scenu. Satirični komad koji govori o pakistanskoj stvarnosti podigao je na noge radikale, ali su uzvratili oni liberalniji, a cijela je priča na kraju koristila kazalištu, koje se uspjelo izboriti ne samo za svoju slobodu nego i za pravo na demokraciju.


Irački dokumentarac


London – Dokumentarno kazalište posljednjih godina dobiva na popularnosti, a teatar je opet angažiran u raspravi o društvenoj stvarnosti. Događaji u Iraku i angažman američke i engleske vojske jedna su od omiljenih tema. Posljednja premijera održana je u Old Vicu, odnosno u podzemnim tunelima ispod željezničke postaje Waterloo, a zove se Aftermath i donosi svjedočanstva Iračana koji su prebjegli u Jordan. Autori produkcije, poznati američki bračni par Jessica Blank i Erik Jensen, ukomponirali su u dramu niz istinitih priča iračkih ljudi, od mladoga zaljubljenog para do imama zarobljena u Abu Ghraibu, i stvorili ganutljivu kazališnu ispovijed o teškom razdoblju u životu nacije koja se našla na vjetrometini sukobljenih interesa.


slika


Jasen Boko

Vijenac 427

427 - 15. srpnja 2010. | Arhiva

Klikni za povratak