Jubilej kulture u Novoj Gradišci

Deseti Godišnjak Ogranka Matice hrvatske Nova Gradiška 2009. donosi niz zanimljivih priloga koji oslikavaju plodan društveno-kulturni i umjetnički život pitomoga slavonskog grada i njegovih stanovnika, od prašini otete prošlosti do aktualnih zbivanja. Rubriku Matica hrvatska otvorio je urednik Josip Ostić, Kronikom događaja u Ogranku MH Nova Gradiška u 2009. dajući pregled najvažnijih zbivanja koja su obilježila rad Ogranka u prošloj godini, poput tribine Dr. Franjo Tuđman – 10 godina poslije i predstavljanja povijesnoga romana Nevenke Nekić Kardinalovo srce. Ostić donosi i popis 159 različitih tema, 153 literarnih i 600 likovnih priloga objavljenih u dosadašnjih deset brojeva, a Vladimir Cvitanović osvrt na Drugi susret uredništava časopisa ogranaka MH, mjesto razmjene izdavaštva ogranaka iz svih dijelova Hrvatske i svijeta, koji je u travnju 2009. održan u Karlovcu.

Rubrika Kultura donosi prinose novih suradnika Erike Nađ Jerković iz Muzeja Međimurja Čakovec o akademskom slikaru Ladislavu Kralju Međimurcu koji je od 1926. do 1928. djelovao u Novoj Gradišci kao likovni pedagog i Dubravke Osrečki Jakelić o izložbi Dva stoljeća fotografije Zlate Laure Mizner, kao i reprodukcije radova tih autora. O specifičnom govoru i običajima sela Siče u emisijama Hrvatskog radija Nova Gradiška piše Višnja Mikić, a o kiparu Antunu Petroviću i knjizi Augusta Tomlinovića Deset otetih godina Alojzije Cindrić i Josip Ostić. Osobito je vrijedan prinos Ratka Ivanušeca i Marije Mihaljević, koji su rezultate konzervatorskog istraživanja, provedena na gotičkoj crkvi sv. Luke u Srednjem Lipovcu, predstavili u izvornome znanstvenom članku.

Kulturni život Nove Gradiške u 2009. obilježilo je nekoliko važnih obljetnica. Povijesni pregled 90 godina Gimnazije Nova Gradiška uredio je Feliks Valentić ističući važnost toga duhovnog izvorišta brojnih naraštaja iz kojega su izniknuli poznati književnici poput Tita Bilopavlovića, Želimira Falouta i Mire Gavrana te slikari F. Kumler, V. Marenić, Ž. Subić, T. Petranović i A. Maračić. U povodu spomenute obljetnice izdana je monografija o Gimnaziji Nova Gradiška Iz prošlosti u budućnost, o kojoj izvještava Ljiljana Ptačnik. Sto i trideseta obljetnica rođenja književnika Ivše Bošnjaka Dragovačkog obilježena je prigodnim tekstom o vrijednom prikazivaču i pjesniku Slavonije koji je „nastavljajući djelo Josipa Kozarca i Joze Ivakića, doživio podršku i priznanja svojih suvremenika I. G. Kovačića, I. Miličevića, F. Luksa“. Ukazano je na nepravednu književnikovu zapostavljenost i potrebu njegove rehabilitacije izdavanjem neobjavljenih djela koja su na čuvanju u Gradskoj knjižnici u Požegi. Godine 2009. obilježena je i 15. godišnjica Tima za psihosocijalnu pomoć sudionicima i stradalnicima Domovinskog rata Nova Gradiška, o kojoj piše klinička psihologinja Liljana Lukačević, osnivačica i voditeljica Tima.

Ksenija Savi u rubrici Iz prošlosti novogradiškog kraja govori o Povijesti školstva u Cerniku od Prvog svjetskog rata do 1940. godine, a arhitekt Zlatko Karač piše Bilješke o novogradiškoj sinagogi izgrađenoj 1925, koja je u funkciji bila samo šesnaest godina, kada je 1941. tragično srušena. O tome Zašto se zid urušio? I poslije cijela građevina s krovom? u rubrici Promišljanja razmatra Miroslav Prpić, a o kulturnim aktivnostima Nove Gradiške obavještava Marina Spajić. Za Zdravstveno prosvjećivanje u ovom su se broju pobrinuli Vesna Pršulić (Smijeh kao lijek), Dražen Oršulić (Doktor Zorislav Slović) i Dragoljub Kocić (Ima li skrivenog otrova u našoj svakodnevnoj prehrani?), a za okupljanje mladih suradnika koji su pripremili prilog o prošlosti cerničkog dvorca učitelj Branimir Gjalski.

Književno-likovni izlog, uz stalne suradnike, nudi i Zorana Malkoča, dobitnika prve nagrade na natječaju Ranko Marinković 2009, Ivu Petrovića, koji se ovom prigodom okušao u kratkoj priči te reprodukcije skulptura Ivana Jelančića i Antuna Kao. U sjećanje na preminule članove i zaslužne građane Josipa Klasića, Alojzija Posavčevića, Duju Pavičića i Vjekoslava Žugaja prigodne riječi uputili su Zlatko Čar, Josip Ostić, Zdravko Tomac i Marija Karlovčan-Subić.