Vijenac 426

Glazba, Matica hrvatska

Matica hrvatska objavila knjigu Jagode Martinčević u povodu lanjske 90. obljetnice

Zagrebački kvartet 1919–2009.

Miljenko Jelača

slika

„I u našem muzičkom životu svanuo je davno očekivani Mesija. Dugo smo čekali na njega, ali je ipak došao. Došao je mirno, tiho, a što je najglavnije: brzo, bez velike buke. Doduše čekamo još jednog Mesiju, ali ovaj potonji nam je mio i drag, jer je već ovdje. Taj nam Mesija objavlja da i mi možemo kad hoćemo, a mi hoćemo kada nas se pusti (…) To nijesu bila četiri čovjeka koji igraju četiri instrumenta, to je bio jedan čovjek koji je igrao četiri instrumenta. Četiri čovjeka, jedna duša (…) Baš to pokazuje da su to glazbenici na mjestu, svjesni svoje teške zadaće, puni ideala, poleta i nade. I mi se nadamo da će ostati Zagrebački kvartet i nadalje na životu, da nam rađa milu djecu poput one od petka.“

Tim su riječima zagrebačke Novosti 17. travnja 1919. popratile prvi nastup koji je Zagrebački kvartet održao dva dana ranije u velikoj dvorani Hrvatskoga zemaljskog glazbenog zavoda. Vaclav Huml, prva violina, Milan Graf, druga violina, Ladislav Škatula (kasnije Miranov), viola i Umberto Fabbri, violončelo, ustanovili su ansambl koji nije imao pravog prethodnika, a do danas nije, srećom, bilo potrebe ni za nasljednikom budući da se „davno očekivani Mesija“ hrvatskoga komornoga glazbenog života uspio održati dočekavši u našem vremenu 90. rođendan.

Navodom početka teksta iz knjige Jagode Martinčević Zagrebački kvartet 1919–2009. što ju je u svibnju ove godine objavila Matica hrvatska u biblioteci Posebna izdanja počinjemo kratki prikaz tog nadasve potrebnog i dobrodošlog izdanja, što svjedoči o našem najstarijem komornom glazbenom sastavu.

Nakon proslave dvadesete obljetnice osnutka, koncertom u Hrvatskom glazbenom zavodu 8. svibnja 1939. kvartet je još neko vrijeme djelovao (zapisi svjedoče o ponekom koncertu još 1943), a od 1954. nastavlja s radom obnovom ansambla izrasla iz Akademskoga gudačkog kvarteta. Zagrebački kvartet okupljao je naše najvažnije guslače predane komornom, kvartetskom muziciranju. Knjiga je dvojezična s usporednim tekstom na hrvatskom jeziku i u engleskom prijevodu. Sadrži poglavlja o Zagrebačkom kvartetu u prošlosti, o razdoblju nakon 1980. te o devedesetom rođendanu, s posebnim prilogom o sastavu kvarteta u toj jubilarnoj 90. obljetnici. Uz tekst ispunjen bitnim navodima i činjenicama o djelovanju sastava, knjiga je bogato ilustrirana i (starim) fotografijama, preslikama koncertnih plakata (posebno onih s inozemnih gostovanja) i koncertnih programa te ponajviše novijim fotografijama u boji, među kojima je naravno ponajviše onih najnovijeg vremena. Posebna su vrijednost pomno izrađeni prilozi što donose popise svih članova Zagrebačkog kvarteta od početaka do Drugog svjetskog rata, članova Zagrebačkog kvarteta nakon 1954, te poseban kronološki prilog (s navodima godina) o sastavu Zagrebačkoga kvarteta, potom popis svih djela repertoara ansambla, podijeljen na popis stranih i hrvatskih skladatelja, temeljit prikaz bogate diskografije i popis svih nagrada i priznanja što ih je Zagrebački kvartet dobio u svom devedesetljetnom trajanju.

Među fotografijama u boji najviše je onih sadašnjeg postava koji čine Goran Končar, Davor Philips, Hrvoje Philips i Martin Jordan. Ovaj ograničeni okvir spominje samo imena početnog i sadašnjeg sastava Zagrebačkog kvarteta. Imena svih ostalih brojnih članova kvarteta valja pročitati u knjizi!

To je i poziv svakomu tko je sklon glazbi, a posebno komornoj, koji glazbu voli, kao i onomu tko se glazbom na različite načine bavi, da odvoji vrijeme i pomno pregleda i pročita knjigu za kojom će moći posegnuti u nizu raznih prigoda.

Knjiga Zagrebački kvartet – 1919–2009. svjedoči o mnogim vrhunskim hrvatskim guslačima koji su pronosili svijetom ime svoje domovine i njezina glavnog grada, koji su bili uporni i vrijedni poklisari hrvatske glazbene umjetnosti, kako izvoditeljske, tako i zahvaljujući bogatom repertoaru oslonjenu u velikoj mjeri i na domaće skladatelje i o hrvatskom glazbenom stvaralaštvu. Knjiga je vrijedni tiskani spomen naše glazbene umjetnosti pa je nadasve preporučam!


Vijenac 426

426 - 1. srpnja 2010. | Arhiva

Klikni za povratak