Vrata suradnje otvorena

Čelnici Europskog udruženja festivala (EFA) i njegovi predstavnici iz šire regije susreli su se 5. i 6. lipnja u Zagrebu, u suradnji s Muzičkim biennalom Zagreb i Hrvatskim društvom skladatelja, baš u dane kada se u Zagrebu održavao kongres Međunarodnoga društva za izvedbene umjetnosti (ISPA). Bio je to dio novog EFA-ina projekta EFA Meets Its Regions, kao i dio nove europske inicijative Open the Door. Povod održavanju susreta zapravo je bilo imenovanje Ive Josipovića predsjednikom Republike Hrvatske, koji je kao skladatelj, tajnik HDS-a i predsjednik MBZ-a niz godina na različite načine surađivao s EFA-om. Iz toga razloga EFA mu se ovom prigodom željela odužiti te su mu na neformalnom doručku 5. lipnja u hotelu Palace, kojemu su prisustvovali delegati dvadeset festivala iz jedanaest zemalja regije, uručili posebno priznanje za doprinos udruzi.

Predsjednik RH Ivo Josipović potpisuje dokument o suradnji

No ono bitno zbog čega su se susreli bilo je potpisivanje zajedničkoga dokumenta, kojim se potpisnici obvezuju na poticanje i nastavljanje dijaloga između političkih predstavnika i kulturnih djelatnika. Elementi dokumenta odnose se ponajprije na poboljšavanje stanja u regiji, ali vrijede i za šire područje. Cilj je potpisnika da se prepozna potencijal kulture i umjetnosti u integraciji novih zemalja članica EU i zemalja kandidata, ali i u smjeru povezivanja europskih i neeuropskih država.

Odluku o tom dokumentu EFA je donijela na svom skupu održanom u travnju ove godine u Meranu u Italiji, a važan je jer stavlja naglasak na suradnju među festivalima, mobilnost umjetnika i kulturnih djelatnika unutar regija i među regijama te stvaranje novih mogućnosti financiranja putem raznih koprodukcija i suradnji. Projekt bi trebao doživjeti kulminaciju 2014. na godišnjoj skupštini EFA-e u Beogradu, kada će se vidjeti koji su konkretni rezultati uspješno ostvareni na temelju toga dokumenta.

Dokument su 6. lipnja na zatvorenom sastanku u HDS-u, a potom neki i na svečanom primanju u Maloj dvorani Lisinski, potpisali predsjednik RH Ivo Josipović, predsjednik EFA-e Darko Brlek, glavna tajnica EFA-e Kathrin Deventer, glavni ravnatelj ISPA-e David Baile, glavni tajnik HDS-a Antun Tomislav Šaban, kao i predstavnici festivala članica EFA-e iz regije, iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Mađarske, Makedonije, Kosova, Rumunjske, Srbije, Slovenije, Turske i Hrvatske. Članovi su EFA-e iz Hrvatske Muzički biennale Zagreb i Dubrovačke ljetne igre.

Nedjeljna podnevna svečanost nastavljena je koncertom ansambla Cantus pod ravnanjem Berislava Šipuša, koji je zbog te prigode svoj uobičajeni termin ponedjeljkom prebacio u okvir ovoga znakovitog susreta. Na programu su bila Četiri temperamenta Paula Hindemitha za klavir i gudački orkestar te glazbenoscenska burleska Lija (ili Renard) Igora Stravinskog, oba djela na poseban način iskušavajući mogućnosti karakterizacije glazbom te nastavljajući Cantusovu noviju težnju ulaženja u područje glazbenoscenskoga repertoara.

Hindemithova Četiri temperamenta, koja opisuju ljudske temperamente melankolika, sangvinika, flegmatika i kolerika, izvorno su balet koji je autor skladao na narudžbu Georgea Balanchinea, iako je koncertna verzija bila praizvedena prije scenske. Cantusovim izvrsnim gudačima pridružila se pijanistica Martina Filjak, a zajedno su kreirali iznimno skladnu i dinamičnu izvedbu koja je pokazala potpunu spremnost svih njezinih sudionika. Posebno istaknimo kvintet Ivana Novinca, Mislava Pavlina, Tvrtka Pavlina, Jasena Chelfija i Nikše Bobetka, ili, pak, nadahnuti duo Ivana Novinca i Martine Filjak, ali i samu pijanisticu, koja bi se trebala češće upuštati u ovakav repertoar za koji, čini se, posjeduje zamjetan potencijal.

Tijekom kratke stanke pozornica je malčice prilagođena drugoj izvedbi te večeri, i to prvoj scenskoj izvedbi u Hrvatskoj Lije Igora Stravinskog, burleske s pjevanjem i plesom koju je autor napisao na vlastiti libreto 1915. i 1916. za vrijeme boravka u Švicarskoj. Stravinski ju je zamislio „za klaunove, plesače i akrobate, veliki komorni ansambl i četiri muška glasa“, pa iako je taj segment pokreta u ovoj izvedbi izostao, redatelj Mario Kovač i kostimografkinja Vesna Marinković potrudili su se dojmljivo predstaviti vizualnost Stravinskijevih likova (ili možda karikatura). Četvorica solista bili su: lija – Domagoj Dorotić, pijetao – Stjepan Franetović, ovan – Marko Mimica i mačak – Goran Jurić, s karakterističnim ušima, repovima, rogovima ili kokoticom, s nešto malo dodatnih rekvizita, poput trublje za Mimicu ili flaute za Jurića (simpatično, jer su se obojica školovala u tim instrumentima).

Radnja govori o liji koja se namjerila na pijetla i u više ga navrata želi isjeckati i pojesti, no svaki put pijetla oslobode njegovi prijatelji ovan i mačak. Lija se prerušava u redovnicu i pokušava slušajući njegovu ispovijed pridobiti pijetlovo povjerenje, a poslije ga pokušava primamiti slasnom hranom. Sve dok liju ne prevare da su joj mladunci u opasnosti, iskoriste njezinu nepažnju i zadave je. Stravinskijeva je priča simpatična i vrckava, a glazba prilično zahtjevna. Činjenica jest da je izvedba bila slabije pripremljena te da će zahtijevati još dorade i na pojedinačnim ulogama i na sjedinjavanju cjeline. No važno je istaknuti da će tada ansambl Cantus imati još jedno glazbenoscensko djelo u svom repertoaru.