Na grudi gruđanske zemlje

Općina Grude obuhvaća trinaest naselja, a prema broju stanovnika pripada među srednje općine u Hercegovini. Među rjeđe je naseljenima, a samo mjesto Grude broji više od 3500 stanovnika. Do 18. stoljeća Grude su bile sastavni dio nekadašnje starohrvatske župe Imota i baštine iznimnu i raznovrsnu kulturnu povijest. Bogate su nalazištima stećaka, a u Gorici je otkrivena ranokršćanska bazilika. Imaju radiopostaju, a povremeno objavljuju i novine Hrvatska gruda, pokrenute u tijeku Domovinskoga rata. Jedina kulturna manifestacija od širega značenja su Šimićevi susreti, prvi put održani u svibnju 1964. u Grudama i Drinovcima, rodnom mjestu pjesnika dvaju poznatih pjesnika Šimića: Antuna Branka i Stanislava. U kulturnoj povijesti s često naglašenim otporom Grude pod uredništvom Mile Pešorde bilježe 1968. objavu revije Ogledalo, koju su tadašnje vlasti trajno zabranile i uništile. Danas je vrlo aktivan Ogranak Matice hrvatske. Osnovan je 1991, a prvi je predsjednik bio prof. Stjepan Glavaš. No zbog ratnih i drugih zbivanja stalni i vrlo temeljit rad Ogranka osjeća se nakon obnoviteljske skupštine 30. lipnja 2005. Za predsjednika je izabran pokretač obnove Mario Bušić, za dopredsjednike Jozo Marić i Stjepan Glavaš, a za tajnicu Marija Martić. Druga izborna skupština 2009. donijela je samo jednu promjenu u čelništvu Ogranka, za tajnicu je tada izabrana akademska slikarica Andrijana Mlinarević-Cvetković. Ogranak u Grudama ima pedesetak članova s težnjom rasta. U samo pet godina objavljeno je trinaest knjiga, a pred izlaskom je i četvrti broj časopisa Susreti. U malo dana mnogo rada, komentiram u prijateljskom ugođaju hotela Gorica s aktualnim predsjednikom Mariom Bušićem. Smireno i profesorski točno niže kronologiju zbivanja mladog, ali za trajnost poruka iz Gruda očito već afirmiranog Ogranka.

Na granici, ali bezgranično uz korijene

Nadomak smo, zapravo na samoj granici s Hrvatskom. Osjeća se to i u interpretacijama mog sugovornika. Požalio sam što nisam uključio magnetofon, ali na sreću dvadesetak dana poslije te sam riječi imao na papiru. Predsjednik Bušić izgovorio ih je na predstavljanju Ogranka 7. svibnja u Matici hrvatskoj u Zagrebu. Slobodna novinarska interpretacija ne može dočarati njihov prostorno-povijesni sadržaj, pa je korisnije citirati izgovoreno. A Mario Bušić u prepunoj Matičinoj dvorani podsjetio je: „Grude, zasjele na obroncima jugozapadnih hercegovačkih brda svojim poljem sva ova stoljeća gledaju svoju Hrvatsku. Na brutalan način odijeljeni od svoje matice najneprirodnijom neprirodnom granicom na svijetu, ostale su čistim hrvatskim krajem. Ni jedan kraj matične domovine nema u tolikom postotku Hrvate za svoje žitelje kao Grude. U našim ušima još odzvanja grmljavina karlovačkih topova kojima je udarena granica s imotske i vrgoračke utvrde. Topovske su kugle svojim dometom dale imena njivama u polju: Dionice. S udarenom granicom tekle su i sve druge posljedice. Bekija turski je naziv za grudski zavičaj, a znači ostatak. Ono što je ostalo iza topovske kugle pripalo je Bosni turskoj. Svi iz te mletačke Hrvatske bili su nepoželjni na tom području – žbiri, i Turci su ih nemilo progonili. Narod je utekao Svetigorama, Bristovicama i drugim zaklonjenim gorskim zabitima, kako bi sačuvao svoj identitet, svoju nacionalnost i vjeru. Jedinu je podršku u životu imao od svoga fratra – ujaka. I on je krišom dolazio iz Zaostroga i Živogošća, a poslije Karlovačkog mira iz samostana Bosne Srebrene (Kreševa, Fojnice i Kraljeve Sutjeske).“ Dakako sve te spoznaje i doprinos očuvanju identiteta Gruda pratilo je i djelovanje Matice hrvatske još u 19. stoljeću. Izvješće MH iz 1896. spominje da su među prinosnicima Povjereništva u Ljubuškom i lučonoše tadašnjega kulturnog života: iz samih Gruda župnik Leonardno Radoš, a iz Drinovaca također župnik Blaž Jerković. Detaljnija istraživanja sigurno bi dala i širi popis. No vratimo se današnjici.

Knjige i potreba za zgradom Matice hrvatske

Predsjednik Mario Bušić i bliži suradnici skloni su reći da nastavljaju djelo prethodnika. U ukupnosti kulturnoga života među poznatijima spominje se četrdesetak Gruđana. Nedvojbeno ojačali su oni taj kraj, potvrdivši njegove nacionalne i umjetničke prepoznatljivosti – ne samo na toj najzapadnijoj hercegovačkoj nego i ukupnoj grudi hrvatske kulture. No ono što je u pet godina učinio Ogranak MH u Grudama vrijedno je poštovanja. Umjesto nadahnuća potvrdu toga potražimo u objavljenim djelima. Nakladnička produkcija vrijednog Ogranka ponudila je već 2006. zbirku pjesama Kliješta za razbijanje orahove ljuske Ljubice Benović, a bio je OMH i sunakladnik knjige Zdravka Kordića Književnost i kulturna politika, Zagreb/Mostar/Grude. Godine 2007. u javnosti je prvi Godišnjak Matice hrvatske, ali tu je i povijesni roman fra Vjeke Vrčića Posljednji bijeg. Tu godinu zaokružuje kapitalno djelo Dictionarium latino-italico-illyricum, Rječnik latinsko-talijansko-hrvatski, autora fra Ludovika Lalića iz Ružića, pisan od 1685. do 1700. Iz rukopisa za tisak priredio ga je akademik fra Serafin Hrkać. Sljedeće 2008, uz Godišnjak Matice hrvatske Grude Susreti 2, zasigurno Zbornik radova s Međunarodnog znanstvenog skupa o hrvatskom književniku Antunu Branku Šimiću uređivačkim stilom Vlade Pandžića, brojnošću tema i pristupom tridesetak autora zaslužuje pohvale i najdosljednijih kritičara. Sa čak 515 stranica obvezuje nas da mu se češće vraćamo. Tu je Hommage Šimiću, zbirka pjesama s katalogom slika (Grude/Drinovci), zatim zbirka pjesama Molitva pod križem Drinovčanina Ivan Grubišića, kojoj je OMH sunakladnik. Plodno nakladničko polje rada, koje pak izvrsnim predstavljanjima obogaćuje kulturni život ne samo Gruda nego i šireg prostora Hercegovine nastavlja se i 2009.

Šimićevi susreti: susret Ogranka s mladom publikom

U sunakladništvu s OMH Široki Brijeg tiskana je knjiga Damira Pešorde Brod budala. Bogatstvo tema nudi Godišnjak MH Grude Susreti 3, a obvezno posljednje poglavlje kao i časopisi prijašnjih godina donose bogatu kroniku rada OMH te izvješća uz Dane Matice hrvatske u Grudama. U njima se osjeća gotovo svakodnevni titraj MH u životu kraja: od vlastitih programa do onih ostvarenih s drugim kulturnim institucijama i školama. Tu su brojni koncerti, izložbe, predavanja. Među njima osobito se ističe višednevni program Uskrs s Maticom hrvatskom. Pod naslovom Ljetopis o Matici hrvatskoj – Ogranak Grude u 2008. godini (Susreti 2009), naći će se i tekst Zamolbe za dodjelu zemljišta za izgradnju kulturne ustanove Matice hrvatske Grude. S mislima na njezinu potrebitu budućnost u zamolbi piše kako je u njemu MH „zamislila izgraditi jednu galeriju za izložbe, čitaonicu za građane, muzejsku zbirku, knjižnicu Matice hrvatske i ured koji bi omogućavao ovoj ustanovi da u cijelosti funkcionira“. I ova godina bilježi nova ostvarenja. Dan uoči predstavljanja u Zagrebu 6. svibnja iz tiska je izašao Veronikin rubac autora fra Ante Marića. To su zapravo korizmeno-uskrsni igrokazi (njih pet na 90 stranica). Svrha je, kako sam autor kaže, pastoralne naravi. Dramatizirane su homilije izvedene u Majčinu Selu, u Međugorju i u Drinovcima. Recenziju je napisao hrvatski književnik i književni kritik Božidar Petrač. Igrokazi su ilustrirani slikama križnoga puta akademske slikarice iz Gruda s. Ivane Mikulić. U pripremi je i knjiga Tomislava Marijana Bilosnića o velikom hrvatskom domoljubu Zvonku Bušiću, koji je, kao i njegova supruga Julienne, član OMH Grude.

Sa predstavljanja Ogranka, 7. svibnja u Matici hrvatskoj u Zagrebu.

Dojmljivost Susreta

Jednako mi je bio drag onaj susret s Grudama, a nedavni zagrebački upotpunio je ne samo sliku rada OMH Grude nego dobrim scenarijem učinio je još bližom. Rad Ogranka predstavili su profesori Stjepan Glavaš i Jozo Marić. Ponosan na rad OMH, u ime Općine Grude govorio je Srećko Mikulić. Izlaganje Ivana Šimića, najavljena kao pisca na internetu, otkrilo je, a što je u ovo vrijeme krize ravno optimizmu, i dobru stranu gospodarskoga poduzetništva Gruda. Program obogaćen klapom Bratovština (Gorica/Sovići), učenika Osnovne glazbene škole Grude i izvrsnog nagrađivanog mladog glazbenika Ivana Galića otklonio je stereotipe koji naginju ocjeni manje vrijedne sredine. Susret u Zagrebu, što je i potvrda Matičina mladenaštva, vodio je Željko Andrijanić, učenik Srednje škole Grude. Dobro je što postoje Susreti prije svega pjesnički Šimićevi, ne samo u Grudama i Drinovcima nego i u Vinkovcima, jednoj od etapa pjesnikova života. Suradnja ogranaka i likovna zbivanja koja to prate kao ona Vinkovci Šimiću jamče da se iznimna pjesnička riječ uvijek štuje. OMH Grude s ograncima Mostar, Čitluk, Posušje, Široki Brijeg ritmom aktivnosti i radom upotpunjuje kulturno ozračje u krševitoj Hercegovini. No osobit je doživljaj okupiti se uz pjesmu Hercegovina u srcu u hrvatskoj metropoli. Okupljanja objedinjuju ali i pojašnjavaju, rekao je predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić. Susreti podsjećaju, čulo se od gospodarskog tajnika MH Damira Zorića, ali i doista obvezuju, napomenuo je gradonačelnik Zagreba Milan Bandić. Uostalom ne zaslužuje li Antun Branko Šimić, jedan od najvećih u hrvatskom pjesništvu, spomenik u Zagrebu, gdje je i preminuo? Bude li podignut, sigurno neće biti čuđenje, jer pjesnik koji je prorokovao Pjesnici su čuđenje u svijetu – to sigurno zaslužuje.