Ljepota krajolika i rad Matice hrvatske

Ogranak Matice hrvatske u Čabru osnovan je 17. lipnja 1992. Punih osamnaest godina njegov je predsjednik Ivan Janeš, a tajnik Ivan Kvesić. Riječ je dakle o osobama koje pamte i skrbe o svakoj pojedinosti. Podsjećaju me sasvim prijateljski: hoću li uopće imati dovoljno materijala za planirani prostor ove reportaže? Upit je, reklo bi se u prvi mah, vrlo realan. Na koncu konca: riječ o malom ogranku u malom gradu. Samo mjesto ima tek šesto, a šire gradsko područje s 42 naselja nešto više od 4.300 stanovnika. Čabar, poznat po turističkim sadržajima, sam je sebi promidžba – plijeni prirodnim ljepotama i poviješću bogate prostorno veće cjeline Gorskog kotara. Tu na obali Čabranke na granici s Republikom Slovenijom, razuvjeravam domaćine uz njihov rad podacima, a koje je u Vijencu (br. 201, 15. studenoga 2001) objavila kolegica Katarina Marić. Bez dvojbe već tada unutar Primorsko-goranske županije OMH bilježi zapažen rad. Napišemo li o svakom dotad objavljenu naslovu samo kratki osvrt, a ostala zbivanja tek spomenemo – pola posla u popularizaciji tog ogranka već smo obavili. No prije svakog zapisa junaka MH našeg doba korisno je uz onu život ne počinje s nama prisjetiti se davnih početaka. To nam ponajbolje nudi pero neumorna istraživača goranske prošlosti Željka Malnara. Život čabarskoga kraja uz Maticu hrvatsku otkriva još iz 1877. godine.

Ruševine crkve Sv. Ane

MH u čabarskom kraju 1877–1933.

Autor zapisom u glasilu Delničkog dekanata spominje kako spomenute godine MH u Čabru djeluje s prinosnikom Lukom Gašparcom. Sljedeće godine među 21 članom uz njega spominju se utemeljitelj koji uplaćuje Dragutin Rački, trgovac u Prezidu, te prinosnici: Gustav Bach, učitelj, Ljudevit plemeniti Bellošević, kotarski sudac, Antun Brosig, šumar, Vinko Brovet, podšumar, Tomo Čivić, vlastelinski pisar, Jerko Čukli, učitelj u Gerovu, Franjo Kleiner, podšumar u Tršću, Antun Klepac, trgovac u Prezidu, Josip Klepac, trgovački pomoćnik u Prezidu, Ljudevit Koritnik, Jakov Krasović, učitelj u Trstju, Mane Mašić, kotarski pisar, Slavoljub Maichsner, dnevničar, Grgo Mudrovčić, bilježnik, Stjepan Ožbolt, trgovac u Trstju, Franjo Canjuga, župnik iz Tršća, te Učionica pučka u Brodu na Kupi i Prezidu. Zanimljiv je podatak da je na popisu MH u Delnicama tada svega šest članova. Godine 1879. uz istog povjerenika zabilježen je u praćenju do 1933. najveći broj članova – njih 24 (Delnice 9). Zanimljiv je podatak iz 1881. koji spominje Josipa Čuklija kao povjerenika u Gerovu, pa je stoga i broj u Čabru manji, a što se osjeća i 1882, kada je na popisu „16 matičara“, s novim povjerenikom Franjom Križom. U Gerovu ih je devet, uz već spomenutog Josipa Čuklija kao povjerenika prinosnici su: Josip Čop, pomoćni šumar, Mate Martinčić, župnik u Hribu, Grga Mudrovčić, općinski bilježnik, Josip Ožbold, pomoćni šumar, Mate Polić, općinski blagajnik, Andre Tomac, lugar u Kraju, Filip Jakov Žagar kao podarhiđakon i župnik te Franjo Žagar, lugar. Četrnaest godina poslije, 1896, Izvješće MH kao povjerenika uz šesnaest članova navodi trgovca Frana Križa Serafina. On se spominje i dvije godine poslije, kada je broj smanjen na petnaest članova. Te godine u Gerovu je povjerenik općinski bilježnik Grga Mudrovčić s dvanaest članova, u Prezidu povjerenik ravnajući učitelj Anto Pleše ima deset članova, a u Plešcima župnik Vinko Čadež kao povjerenik osam članova. Čabar je 1900. dočekao s devetnaest članova, Gerovo devet, Prezid deset, a nedostaju podaci za Plešce. Inače uz Čabar za djelovanje MH zanimljivi su podaci iz okolnih mjesta. U Gerovu su posljednje godine 19. stoljeća bila svega tri člana: Davorin Krmpotić, upravitelj župe u Tršću kao utemeljitelj te prinosnici Vinko Margan, župnik, i Miroslav Klepac. U Plešcima je župnik Vinko Čadež, povjerenik, zatim Učionica pučka kao utemeljitelj koji uplaćuje te prinosnici Ivan Ciganović, općinski bilježnik, i Milan Muhvić, trgovac. U Prezidu građanski učitelj Otokar Zobunđija bio je povjerenik, Učionica pučka utemeljitelj koji uplaćuje, a prinosnici Ivan Huidoli, trgovac, Ćiril Kavčić, trgovački poslovođa, Franjo Klepac, trgovački poslovođa, Filip Križ, trgovac, Frane Ožbolt, trgovac, Josip Podvorac, financijski stražar, Šćitomir Vilhar, veletrgovac, Rade Vlašić, župnik i dekan, te Ante Žagar, mlađi trgovac. Godine 1933. Čabar, do koje Željko Malnar ispisuje Matičin životopis, bilježi pad članstva. Na popisu su četiri zakladnika: Nada Križ, Državna osnovna škola Čabar, Državna osnovna škola Gorači, Državna osnovna škola Tršće te jedan prinosnik: Narodna čitaonica. U Gerovu se kao zakladnik spominje Državna osnovna škola, a isto tako u Plešcima i Prezidu.

Godine zanosa za 21. stoljeće

Svakako pravi temeljiti rad što je i ne samo simbolično ili nostalgično dodirnuo svaku stopu čabarskog kraja počinje osnivanjem OMH 1992. Do konca 2001. uz zapaženu nakladničku djelatnost OMH organizator je i nositelj brojnih tribina, predavanja, predstavljanja knjiga, obilježavanja obljetnica i susreta (tradicionalni u dvorcu Zrinskih) koncerata (Ivica Percl, primjerice), likovnih izložbi, a daje i potporu pri nabavki novih instrumenata gradskom tamburaškom sastavu. Tu je i osobit pothvat i ponos OMH – obnova crkvice sv. Ane s kraja 15. stoljeća u Malom Lugu, spomenika kulture koji je talijanska vojska 1942. zapalila, a do akcije matičara (trajala je od 1994. do 1999) taj registrirani spomenik kulturne baštine stajao je u ruševinama. Crkva potječe iz 17. stoljeća i ima oblik osmerokuta. OMH je uz pomoć Ministarstva kulture RH organizirao potpuno obnavljanje. I druga duhovna zdanja osjetila su brigu Ogranka. Nabavljeno je zvono za crkvu sv. Stjepana u Vodama, a 1994. uspostavljena je suradnja s Ministarstvom kulture RH u svrhu pokretanja obnove Svete Gore kod Gerova, poznatoga svetišta u Primorsko-goranskoj županiji. S Institutom za arheologiju Zagreb tijekom 2004. pokrenut je projekt istraživanja Obrambeni rimski sustav – „Liburnski limes“ arheološko-konzervatorska istraživanja na prostoru Grada Čabra u Gorskom kotaru. Radovi su započeti 2006. Tu su i objavljene knjige osobito zanimljivih sadržaja: Bakinim tragom i Parg kraj Čabra Andrije Zbašnika, pjesnička zbirka Kap domaće riječi urednice Jasenke Janeš, zbirke Vazme Malnar Put i Svagdanja gozba pjesme, zatim Monike Žurga Priče starog puha (priče za djecu). Zanimljiv je skupni rad Petar Klepac: radna slikovnica, čiji su autori učenici i nastavnici osnovne škole. Knjigu je uredila Jasenka Janeš. Riječ je o liku poznate legende poput istarskoga Velog Jože. O kojim je nakladničkim pothvatima riječ, govori u suizdanju s Hrvatskom katoličkom misijom u Hanauu osobito vrijedno dvojezično (hrvatsko-njemačko) izdanje monografije Hrvatska katolička misija / Kroatische katolische Mission: Hanau, Fulda, Marburg. Autor je o. Marijan Dominik Kovač (rođ. 1943. u selu Plešci, kraj Čabra, preminuo 2008), dugogodišnji voditelj Hrvatske katoličke misije u Njemačkoj. Tu je od osobite važnosti i knjiga Slavka Malnara Prezimena u čabarskom kraju kroz stoljeća (1498–1997): povijesna antroponimija, Spirograf Rijeka, OMH Čabar, 2001. Autor Slavko Malnar spominje da je od 1498. do 1700. zabilježeno dvjestotinjak prezimena – mahom slovenskoga podrijetla. U 17. i 18. stoljeću broj hrvatskih prezimena znatno se povećava, jer većina službenika (svećenici, pisari, suci, liječnici, žandari, učitelji) dolazi s hrvatskoga područja; dok nakon Drugoga svjetskog rata nastankom velikih migracijskih kretanja iz Hrvatske i Bosne dolazi velik broj uglavnom i šumarskih i radnika na pilanama. Velika većina čabarskoga stanovništva nosi uglavnom četrdesetak prezimena, među kojima je (uz Žagar, Janeš, Kovač, Turk, Ožbolt) i Malnar – prezime autora te iznimno zanimljive i vrijedne knjige. Naslovi već jasno određuju ulogu OMH i opredjeljenje u traganju za iskonskom domaćom goransko-kajkavskom riječi. Slavko Malnar piše i Pamejnek: govor u čabarskom kraju, Adamić Rijeka, OMH Čabar, 2002. Knjigu MH nagrađuje Srebrnom plaketom. Stranice objavljenih knjiga nude okvir za život u prirodi s djecom i za djecu, stručnim prikazima otvaraju izravniji činjenicama utemeljeni susret s prošlošću. Dakle poštuje se znanstveno-pedagoški pristup, što je u osnovi Matičina djelovanja.

Željka Čorak: velika količina povijesti, a s njom i snaga zavičaja

U nakladništvu OMH Čabar u godinama 21. stoljeća prezime Malnar nalazimo čak petnaest puta, a od toga Slavkovo ime još osam puta: od povijesnih opisa, čabarskih žrtava fašizma do zanimljivih sadržaja s temom goranskoga govora. Osobito je zanimljiva Povijest čabarskog kraja (Grad Čabar i OMH, 2007) za koju je autor u konkurenciji šest stručnih i deset djela beletristike primio nagradu Gorančica Novog lista. Uvažena autorica predgovora Željka Čorak između ostaloga naglašava: „Slavko Malnar korigira dubinu povijesti ovoga prostora – obično su se pregledi počinjali s Petrom Zrinskim i njegovom talionicom željezne rudače – prema srednjem vijeku, o kojemu u slovenskim arhivima postoji obilje dosad nedovoljno rabljenih izvora. On bilježi prethistorijske tragove, tragove Kelta, Japoda, Rimljana, sve čime o nepoznatoj povijesti svjedoči neistraženi zemljopis. Ocrtava funkciju i funkcioniranje limesa. Pretpostavlja oblikovanje poljoprivrednog pejzaža (krčenje šuma radi stoke, uzgoj žitarica). Takav poljoprivredni krajolik trajao je do polovice 20. stoljeća, kad se prestalo uzgajati žito – i kad vjerojatno završava jedno dugo povijesno poglavlje“. Taj tekst, a kojemu je zasigurno podloga iznimno dobar sadržaj knjige, najsažetije oslikava povijest Čabra. I na koncu Željka Čorak podsjeća na važnost bilježenja događaja: „...bez ustrajnog rada kakav je onaj Antuna Žagara Kramara koji je ispisao tisuće stranica prezidanske kronike, ili neprežaljenog Bogdana Mlakara, da s poštovanjem uz Slavka Malnara, spomenemo još dva imena autentične historičarske vokacije čabarskoga kraja – u crnim bi šumama spavalo samo vrijeme: bez pretvorbe u povijest. Ovako, zahvaljujući i ovoj dragocjenoj i objektivnoj knjizi, porasla je količina povijesti, a s njom i snaga zavičaja.“ Bilo je ugodno slušati otvarajući stranice knjige na predstavljanju 18. travnja 2008. u Matičinoj palači u Zagrebu. S razlogom o uspješnom projektu govorio je i potpredsjednik Središnjice MH Stjepan Sučić. Spontani pljesak primili su čabarski pjesnici Anka Žagar i Zlatko Podchobradsky, a za nenadmašne zvukove na heligonkama harmonikaši Milan Čop i Dario Tomac. Te godine autoru Slavku Malnaru dodijeljena je i nagrada Goranskog Novog lista za knjigu 200 godina župe Tršće, a posebna diploma za doprinos u književnom stvaralaštvu uručena Ogranku u Čabru i predsjedniku Ivanu Janešu.

Nositelj čabarske kulture

Dovoljno je spomenuti da je OMH objavio dosad 43 knjige. Uz spomenute na popisu su vrijedni autori: Žejko Malnar, Ivan Malnar, Božica Lipovac, Matilda Mesić, Božena Leskovar, Zlatko Pochobradsky, Matilda Mesić, Ivica Križ, Zdenka Zbašnik, Marija Kovač, Cvijetko Žurga, Marija Starčević i Marija Vesel. Uz knjige o čabarskoj povijesti i pjesničke zbirke zanimljiva je i objava kalendara sa zanimljivih dvanaest listova uz čarobni krajolik. U čabarskoj Matici svjesni su i značenja turističke promidžbe kraja. U sukladništvu s Udrugom Trbuhovica tu su turistički prospekti koje je uredio predsjednik OMH Ivan Janeš: Poučna, energetska, duhovna i rekreativna staza oko Prezida, Botanički vrt Kranjci, Ljekovito bilje, Sačuvajmo vode čiste / Keep waters clean / Ohranimo čiste vode, brošura projekta evidentiranja onečišćenja na području Prezida (sve objavljeno 2007), te iz 2008. brošura Željka Malnara Ugljenarenje u Kranjcima. Kad se uz predstavljanja djela tih autora dodaju i druge aktivnosti poput sudjelovanja na stručnim tribinama sve do sudjelovanja na Tjednu kajkavske kulture u Krapini, dobiva se zadivljujuća panorama zbivanja. Među njima spomenimo na DVD presnimljen film iz 1930. (Gerovo, Sv. Gora, Tršće, Bakar, Zagreb, Ivan Goran Kovačić, put u Ameriku i život u Americi), pohranjen u Hrvatskom državnom arhivu, a snimao ga je pomorac Cvijetko Čukli. Tu su i Smotra običaja čabarskog kraja, Glazbene večeri Zrinski u Čabru na kojima već sedamnaest puta nastupaju učenici i odrasli. OMH podupire i prati rad tamburaškoga društva u Čabru, puhačkog orkestra i hornista u Gerovu. Objavio je i dva DVD-a: 600. obljetnica Župe Gerovo, Župa Tršće, čiji su autori Katarina i Alen Leš. Ogranak podupire glazbeno stvaralaštvo na domaćem govoru, objavljena su 2 CD-a, a autori su i izvođači Matija Turk i Damir Pršle. Zahvaljujući OMH održani su koncerti Oratorijskog zbora Ivan Matačić Ronjgov u Čabru, Tršću, Prezidu Gerovu, Plešcima te brojne književne večeri i izložbe. I 2009. dodijeljena je nagrada Gorančica, i to Mariji Starčević za zbirku poezije Plava obzorja. Stoga nije čudo što je riječki Novi list zapaženo izvješće s nedavne godišnje skupštine OMH Čabar (broji 31 člana) naslovio Matica hrvatska nositelj čabarske kulture. Razumljivo taj ispravan zaključak ne treba, a i nema potrebe, mijenjati.