Vijenac 422

Druga stranica, U sjećanje

Božena Ruk-Fočić (1931–2010)

Umjetnica bogate karijere

piše Davor Schopf

slika

Sopranistica Božena Ruk-Fočić izdvaja se među brojnim izvrsnim hrvatskim opernim umjetnicama svojega naraštaja bogatom karijerom što ju je, u jednakom omjeru i s jednakim uspjehom, razvijala nastupajući u matičnoj kući, Operi HNK-a u Zagrebu, i gostujući na ostalim domaćim pozornicama te puno u inozemstvu.

Rođena 1931. u Zagrebu, pjevanje je učila u Glazbenoj školi Vatroslava Lisinskog u razredu prof. Zlatka Šira. Poslije se usavršavala na salzburškome Mozarteumu kod prof. Miroslava Lunzera. Debitirala je 1954. u Sarajevskoj operi kao Jelena u Nikoli Šubiću Zrinjskom. Bio je to za niz godina njezin jedini nastup. Godine 1960. osvojila je prvu nagradu na pjevačkome natjecanju Mozarteuma i odmah je dobila angažman u Operi u Baselu. Nakon dvije sezone prešla je u Operu u Grazu. U Grazu je izgradila opsežan mladodramski repertoar, bila njegovom nositeljicom, dobivala laskave kritike. Godine 1965. prvi put je gostovala u Zagrebačkoj operi kao Verdijeva Aida. Sljedeće godine postala je prvakinjom Zagrebačke opere u kojoj je ostala do mirovine 1990.

Sedamdesete su godine razdoblje u kojem je Božena Ruk-Fočić prva u svom repertoaru. Iako Zagrebačka opera u to doba ima nekoliko vrsnih mladodramskih sopranistica, Božena Ruk-Fočić ostvaruje najviše premijera. Pjeva Aidu, Toscu, Leonoru u Trubaduru, Elizabetu u Don Carlosu, Cio-Cio-San u Madami Butterfly, Desdemonu u Otellu, koje su zlatnim slovima upisane u povijest Zagrebačke opere, uz niz drugih uloga. U domaćem repertoaru ona je Đula u Eri s onoga svijeta, Morana i Dalmaro u Gotovčevim operama, Eva u Zajčevu Zrinjskom. Tri djela iz njemačkog repertoara antologijska su ostvarenja Zagrebačke opere: Wagnerovi Majstori pjevači u kojima je pjevala Evu te naslovne uloge u operama Richarda Straussa Arabella i Ariadna na Naxosu. Jednako je njegovala ruski operni repertoar.

Božena Ruk-Fočić osvajala je muzikalnošću i ljepotom glasa. Njezina specijalnost bila su tanahna piana i pianissima u kopftonu, koji je bio i osnova za blistave visine. Na mnogobrojnim gostovanjima u Europi i Americi bila je poznatija i traženija kao pjevačica njemačkoga repertoara, dok se u Hrvatskoj istaknula kao pjevačica belkanta. Bila je rado viđena gošća ljetnih opernih festivala u Splitu, Opatiji i Puli. Na koncertnim podijima najčešće je pjevala pod ravnanjem Lovre pl. Matačića. Mnogobrojna inozemna gostovanja na kojima je pronosila ugled hrvatske operne reprodukcije imala su vrhunac s dvjema premijernim produkcijama u milanskoj Scali te nastupima u Kraljevskoj operi Covent Garden u Londonu i Bečkoj državnoj operi.


Vijenac 422

422 - 6. svibnja 2010. | Arhiva

Klikni za povratak