Obljetnica festivala i sablazan u kuloarima

Ovogodišnji jubilarni 20. festival hrvatske drame i autorskog kazališta Marulićevi dani 2010, zajednička je ocjena sudionika, organizatora i što je najvažnije publike, bili su vrlo kvalitetni, a izbornica, splitska ravnateljica Neni Delmestre, i drugu godinu zaredom izabrala je predstave različite kazališne estetike, koje su hrabro i otvoreno progovarale o hrvatskoj bremenitoj stvarnosti ne podilazeći nikomu, što je rezultiralo punim gledalištima na gotovo svim predstavama koje su se igrale na velikoj sceni Hrvatskoga narodnog kazališta, maloj Sceni 55 te Gradskom kazalištu lutaka. Izbornica je odabrala samo devet predstava, dok ih je ranije znalo biti znatno više, a 1993. rekordnih petnaest. Ove godine od hrvatskih klasika bio je samo Miroslav Krleža i njegovo Kraljevo, a autori ostalih osam predstava predstavnici su mlađe generacije dramskih pisaca.

Iako je festival imao lošijih izdanja, posljednjih godina, posebice zadnje dvije godine, što zahvaljujući trudu izbornice Neni Delmestre, što zbog vjerojatno većeg i boljeg izbora uprizorenih hrvatskih dramskih tekstova na scenama naših i inozemnih kazališta, ovogodišnji Marulićevi dani bili su, na zadovoljstvo mnogih, bliži razini kojoj bi takav festival morao težiti. Tomu su nedvojbeno pridonijele i novčane nagrade Marin Držić Ministarstva kulture za najbolji neobjavljeni dramski tekst u prošloj godini, kao i potpora njihovu uprizorenju na daskama hrvatskih kazališta. U posljednje tri godine, naime, na repertoarima hrvatskih kazališta bilo je uprizoreno 54 posto tekstova domaćih autora, dok je u vrijeme osnivanja festivala, prije dva desetljeća, hrvatsko glumište doslovno vapilo za domaćim dramskim tekstom. Unatoč tomu, Marulićevi dani godinama su proglašavani nepotrebnima, beživotnim, nezanimljivim i nedovoljno medijski privlačnim, iako su brojni sudionici festivala iz inozemstva potvrđivali da svaka država ima sličan festival nacionalne drame. Pa su Marulićevi dani s manjim i većim oscilacijama u kvaliteti ipak uspjeli preživjeti i opstati, a nagrade Marul postale su dobrodošle na diku i hvalu glumcima, redateljima, dramaturzima, scenografima i kostimografima.

Popratni sadržaji Marulićevih dana ni ove godine nisu daleko odmakli. Koncertna čitanja nagrađenih dramskih tekstova povezala su studente glume splitske, zagrebačke i osječke Umjetničke akademije. Okrugli stol uz sudjelovanje osamnaest intendanata i ravnatelja hrvatskih kazališta iz trinaest gradova, u nazočnosti pomoćnika ministra kulture Srećka Šestana, poslužio je za razgovor s autorima nagrađenih dramskih tekstova, dogovor oko i ovogodišnjeg nastavka provedbe iznimno uspjela projekta Noć kazališta, i to 20. studenoga. Tom prigodom predstavljena je i publikacija Marulićevi dani od 1991. do 2010. vezana uz festivalski jubilej, o čijim je počecima nadahnuto govorio njegov utemeljitelj splitski glumac i tadašnji intendant Rade Perković. Predstavljena je i edicija nagrađenih dramskih tekstova Marin Držić 2007–2008, a zagrebački izdavač Disput tiskat će ediciju tekstova dobitnika i ovogodišnjih nagrada. Stoga ne čudi da su najveću potporu nastavku festivala dali autori dramskih tekstova koji su naglašavali potrebu nastavka poticanja nove, mlade generacije hrvatskih pisaca, te izrazili želju da im se tekstovi uprizore što prije barem u okviru godine dana. Na festivalskim marginama samostalno je pak bujala kuloarska priča vezana za izbor novoga intendanta splitskoga HNK-a, nakon ponovljenog i dijelom izmijenjena natječaja te smjene većine članova Kazališnog vijeća i imenovanja novih. Ostale su visjeti u zraku statutarne odredbe da će budući intendant za svaki ugovor preko sto tisuća kuna ubuduće morati dobiti suglasnost gradonačelnika te dvojba zašto se uopće načela mogućnost da se za intendanta mogu natjecati i osobe bez visokoškolskog obrazovanja. O imenu budućeg intendanta i kandidatima navodno bliskim aktualnoj gradskoj vlasti Željka Keruma ipak se zasad samo može spekulirati jer dokumentaciju za intendanta mogu podignuti svi koji ispunjavaju uvjete natječaja, što ne znači da će se i natjecati. Navodno i dvije ravnateljice opere i drame, Maja Žarković i Dubravka Lampalov, imaju ambiciju natjecati se za to mjesto, no posljednju riječ ipak će imati osnivač, Grad Split, dakle aktualna gradska vlast koja splitskom kazalištu godišnje iz proračuna izdvaja gotovo 40 milijuna kuna. No jedno svakako treba imati na umu – intendanta se ne bira kao računovođu poduzeća, to treba biti osoba s vizijom, podsjetio je ovih dana jedan od sudionika Marulićevih dana. Ima li viziju i splitska gradska vlast, znat će vrlo uskoro, jer rokovi su sve kraći i ukoliko se novi intendant žurno ne izabere, mogla bi uistinu doći u pitanje iduća kazališna sezona splitske nacionalne kazališne kuće.