Lako je iz takve baštine baštiniti....

Prvi ovogodišnji broj Dubrovnika na samu početku u sjećanje na nedavno preminula dubrovačkog arheologa i konzervatora Ivicu Žilu donosi govore Ivane Burđelez, Anice Kisić, Žane Baća i Zorana Zeca s njegove komemoracije.

U rubrici Baština nekoliko je članaka jezičnih, književnih, arheoloških i socioloških tema, s dubrovačkom prišlošću kao zajedničkim nazivnikom. Rafo se Bogišić tako pita Što je Gundulićeva Dubravka, Mirko Tomasović povlači paralele između Gundulićeva i Cervantesova poimanja sna, a o prvoj poznatoj pjesmi Ivana Augusta Kaznačića, gimnazijalca, piše Vincije B. Lupis. O svečanom otvaranju Stonskih zidina u listopadu 2009. nastojanjem Društva ljubitelja dubrovačkih starina pisao je Ivica Žile. Orsat Ligorio upućuje nas u podrijetlo imena Ragusa, a o Baltazaru Bogišiću, učenjaku zaslužnu za oblikovanje hrvatskoga identiteta u Crnoj Gori u 19. stoljeću, piše Cvjetko Pavlović.

Nadalje, u Ogledima čitamo o Dezintegraciji likova u Osamljenicima Petra Šegedina, o hrvatskom, bitno obilježenom čakavicom, Mediteranom i Srednjom Europom u tekstu Josipa Lisca te o Thomasu Mannu kao esejistu i književnom kritičaru iz pera Ivana Pederina.

Lijepa je književnost u ovome broju zastupljena Dvjema pripovijetkama Juana Mihovilovicha Hernándeza u prijevodu i s popratnom crticom o autoru Željke Lovrenčić, Hesseom u prijevodu Luka Paljetka (Iz djetinjstva svetoga Franje, Margareta Škotska), Pjesmama japanskog pjesnika i slikara iz 18. stoljeća Yose Busona koje je preveo Orsat Ligorio te prozom Rafe Bogišića (Sve moje masline), Mate Jerinića (Kad kokoši propjevaju) i poezijom Ante Čotića (Brodolom).

Recentna je publicistika i beletristika popraćena u rubrici Osvrti, koju čini izbor od njih dvanaest, potpisanih imenima redom vrsnih kritičara.

Na kraju, u rubrici Obljetnice, Nikša Violić piše o Maloj braći u Dubrovniku tijekom stoljeća, redu koji ove godine navršava osamstotu godinu postojanja, Toma Lučić o Festi svetoga Vlaha, koja je službeno uvrštena i na UNESCO-ovu listu nematerijalne svjetske baštine, a na samu kraju čitamo, o tridestetoj obljetnici smrti, o dubrovačkome skladatelju Petru Osghianu.