Zrcalo hrvatstva u Istri

Matica hrvatska u Istri djeluje od svog osnutka 1842. Od tada pa do danas, naravno ne i za vrijeme talijanskoga fašizma i komunizma, kada je bio zabranjen njezin rad, putem povjerenstava i ogranaka djeluje ponajprije kao prosvjetitelj i zaštitnik hrvatske kulture. U članku: Matica hrvatska u Istri; Naša sloga br. 4, Pula, 23. siječnja 1913. navodi se podatak da je Matica 1912. imala u Istri (uključujući Pulu) i na Krku 17 povjerenstava i 354 člana.

Oduvijek tiska i dijeli po Istri desetke tisuća knjiga, pokreće periodiku na hrvatskom jeziku, osniva čitaonice, zatim prikuplja i čuva bogatu etnografsku građu i pučko stvaralaštvo. U Trstu 1879. matičari tiskaju zbirku Hrvatske narodne pjesme što se pjevaju po Istri i kvarnerskih otocih, pod Matičinim pokroviteljstvom Matko Brajša Rašan 1910. objavljuje Hrvatske narodne popijevke iz Istre, istražuje se i promiče glagoljaštvo (Branko Fučić, Josip Bratulić...), a za burnih vremena talijanizacije Istre brani, čuva i štiti hrvatski nacionalni duh. Uopće većina najznamenitijih Istrana bili su i istaknuti matičari: Juraj Dobrila, Matko Brajša, Viktor Car Emin, Ivan Cukon, Ivo Glavina, Antun Kalac, Luka Kirac, Eugen Kumičić, Šime Kurelić, Matko Laginja, Matko Mandić, Fran Matejčić, Ivan Rendić, Josip Ribarić, Vjekoslav Spinčić, Vinko Šepić, Dinko Trinajstić, Tone Peruško, Zvane Črnja... Danas Matica djeluje preko ogranaka u Puli, Rovinju, Pazinu, Bujama, Buzetu, Fažani, Umagu, Labinu, Poreču i Vrsaru.

U ovom tekstu predstavit ćemo Ogranak u Puli, gdje je Matica službeno utemeljena davne 1962. kao Pulski pododbor Matice hrvatske za Istru, koji je 1970. preimenovan u Ogranak. Prvi predsjednik bio je prof. Tone Peruško, od 1962. do 1966. godine. U prvom razdoblju Pulski pododbor sudjeluje u osnivanju ostalih istarskih pododbora (ogranaka): Umagu i Poreču (1965), Pazinu i Rovinju (1969); zatim tiska knjige i uređuje časopis, bavi se pitanjima hrvatskoga standardnog jezika i organizira savjetovanja za nastavnike hrvatskog jezika. Odbor pokreće (preuzima) časopis Istarski mozaik, koji izdaje od 1965. do 1971; i koji, ukidanjem Matice 1971, od 1972. nastavlja izdavati Glas Istre. Istarski mozaik 1974. biva preimenovan u Istra, od 1996. do danas izlazi pod imenom Nova Istra, a uređuju ga Miroslav Bertoša od 1967. do 1968. i Miroslav Sinčić od 1969. do 1974. Današnju Novu Istru uređuje ugledni hrvatski književnik Boris Domagoj Biletić.

Uspostavom demokracije i raspadom komunističke Jugoslavije, koja je 1971. zabranila djelovanje Matice i njezinih ogranaka, pa tako i pulskoga, koji je tada imao 134 člana, u prosincu 1990. održana je obnoviteljska skupština Ogranka u Puli. Prvi predsjednik obnovljenog Ogranka postao je Ivan Svetić.

Od osnutka Matice, odnosno Ogranka, članovima i djelatnicima postaje više od 120 građana Pule i okolice. Mahom su bili ugledni intelektualci i stručnjaci, književnici, slikari, glazbenici, arhitekti, liječnici, agronomi, znanstvenici, nastavnici... Ista je stvar i s današnjih više od 130 članova, s tim da se u posljednje vrijeme sve više učlanjuju srednjoškolci i studenti, po čemu se pulski ogranak razlikuje od drugih. Zahvaljujući mladima Ogranak, osobito nekoliko posljednjih godina, postiže zavidne rezultate u promicanju sveukupnoga rada, a osobito na području književnosti.

U protekle dvije godine pod okriljem Ogranka, ističe profesor književnosti na Sveučilištu Juraj Dobrila Danijel Mikulaco, tajnik Ogranka od 2005. i član Glavnog odbora Matice hrvatske od 2006, objavljena je knjiga Hrvatsko proljeće u Rijeci i Istri, koju je napisao Darko Dukovski, u suradnji s umaškim i pazinskim ogrankom te s izdavačkom kućom Cantus realiziran je multimedijalni projekt i objavljen CD-ROM Balota-Krajcar, autora Brune Krajcara (nagrada Porin za 2009), zatim je u Umagu u svibnju 2008. održan znanstveni skup Istra u XX. stoljeću, a 2009. u Središnjici Matice hrvatske u Zagrebu prezentiran je Dan Istre u Matici hrvatskoj, na kojem su istarski umjetnici i studenti sa Sveučilišta Juraj Dobrila izveli odličan umjetnički program.

Mikulaco ne zaboravlja istaknuti i mnoge druge programe, kao što su izložbe slika Karla Paliske i Vere Kos Paliska, predstavljanje zbirke pjesama Šapat zvona, ližnjanskoga pjesnika i sadašnjeg predsjednika Ogranka Josipa Škifića Pipa. Napominje također da je pulski ogranak 2007, predvođen predsjednikom, zajedno s ostalim istarskim ograncima, gostovao na Danima Matice hrvatske u Osijeku, da je bio suorganizator Glavne skupštine Matice, koja je u lipnju 2008. održana u Istarskoj sabornici u Poreču, da su iste te godine, zajedno sa Sveučilištem Jurja Dobrile u Puli, bili suorganizatori manifestacije Držićevi dani – u povodu petstote obljetnice rođenja velikoga hrvatskog renesansnog književnika, te da su pred Božić 2009. organizirali višednevnu manifestaciju Dani Matice hrvatske na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli. Osim književnih večeri, izložaba, koncerata, Ogranak se bavi izdavanjem knjiga i glazbenih djela.

Slijedeći opće smjernice Matice hrvatske, potvrđene i na Glavnoj skupštini u Istri, u Istarskoj sabornici u Poreču – piše u jednom od akata – Ogranak u Puli ne sanjari na lovorikama stare slave, nego, unatoč neposjedovanju nužnoga radnog prostora, nastoji intenzivno participirati u suvremenoj hrvatskoj zbilji uključujući u rad mlade i darovite pojedince kao nosioce suvremenih tendencija, dajući im prostora za artikulaciju vlastitih ideja i stavova. Program primjeruje suvremenosti na prostoru Istre te senzibilitetu i potrebama mlađih generacija. Na taj način želi uspostaviti poveznicu između vrijednosti bogate hrvatske kulturne tradicije (u općem smislu) te izazova i zahtjeva što ih pred Maticu postavlja suvremenost grada, zavičaja, regije, Europe i svijeta u globalizaciji.

Imajući to u vidu Ogranak će u budućnosti povećati i pomladiti članstvo, urediti prostor u kojem će održavati razne programe: predavanja, polemike, pjesničke večeri, filmske projekcije, glazbene slušaonice, koncerte, izložbe, predstavljanje knjiga… U pripremi je projekt: Povijest istarske književnosti (povijest književnosti jednog prostora) na kojem očekuje suradnju Sveučilišta Juraj Dobrila u Puli, gradova i Županije, svih istarskih ogranaka, književnih udruga te odgovarajućih slovenskih i talijanskih ustanova. U pripremi je za 2011. znanstveni skup Istra i Kvarner u XXI. stoljeću (umjetnost, znanost, gospodarstvo, kulturni turizam, prometna infrastruktura...).

„Da imamo bolje uvjete, vlastiti radni prostor i tehničku opremu“, nastavlja Mikulaco, „mnogo toga već bismo radili. Bez toga, kao i bez većih financija, svaki ozbiljniji rad i aktivnost otežani su.“

Da su financije doista i više nego oskudne, govori podatak iz kojega je vidljivo da je Ogranak za rad u prošloj godini od grada Pule dobio samo deset tisuća kuna. Mnogo manje nego identične ili slične udruge, društva i udruženja. Pridoda li se tomu i nedostatak prostora, koji Ogranak godinama traži i moli od gradske pulske vlasti, onda je svakomu dobronamjernome jasno u kakvim uvjetima radi i djeluje. Primjera radi talijanska nacionalna manjina, i ne samo ona, ima prostore na eskluzivnim lokacijama i veliku kvadraturu.

Na pitanje zašto je tako Mikulaco se zagonetno smješka i sliježe ramenima, a onda dodaje.

„Umjesto prostora dobivamo obećanja. Prema tim obećanjima već smo ga davno trebali dobiti. Nadam se da ćemo ga do ljeta i dobiti.“

Iako se nada, ne stječe se dojam da je i uvjeren. Za to ima i razloga, što i potvrđuje podastirući dopise poslane na adrese nadležnih gradskih službi. U jednom od njih piše:

„Od kada sam 2005. godine preuzeo dužnost tajnika Ogranka kontinuirano i bezuspješno od Grada Pule (nadležnih službi i gradonačelnika, gđe. Vesne Petrović, gđe. Ane Poljak, gđe. Klare Udovičić, g. Fabrizia Radina,...) tražim odgovarajući radni prostor za Maticu.... Do danas od Grada Pule nismo, osim ponovno različitih praznih (usmenih) obećanja, dobili nikakvu pismenu potvrdu o ponuđenom, bilo privremenom bilo trajnom, rješenju.“

Uz spomenute dopise pokazuje i dopise u kojima gradonačelnike, bivšeg i sadašnjega, moli da odrede sat i dan sastanka na kojem bi obrazložio zahtjev. No sastanci bi obično bili otkazivani u posljednji trenutak. Jasno zbog drugih obveza, kako birokracija uobičajeno opravdava neizvršenje svojih obveza. Zato sastanak nikada nije dogovoren niti je ikada održan.

Da nadanje uvijek nije i ludom radovanje, Mikulaco spominje Klaru Udovičić, bivšu pročelnicu bivšeg Upravnog odjela za kulturu Grada Pule, te Miodraga Čerinu, pročelnika Kabineta župana, koji su, ističe, pokazali razumijevanje za problem koji će, vjeruje, biti konačno riješen.

Nije li opet samo obećanje?

„Vjerujem da nije jer smo dobili službeni dopis u kojem piše o kojem se prostoru radi, na kojoj je lokaciji, samo se još ne zna kada ćemo se moći useliti. Riječ je o prostoru u kojem se nalaze uredi Lučke uprave koja se odatle treba odseliti u neki drugi prostor koji još nije gotov. Ali i to je bolje nego ništa“, kaže Mikulaco.

Da su neki dijelovi vlasti ozbiljno shvatili problem, doista nam je potvrdio gospodin Čerina, kao i Lidija Musi, voditeljica Odsjeka za kulturu Grada Pule, koja je još izjavila da će Ogranak dobiti prostor, jer riječ je o značaju i značenju koje ima Matica hrvatska.

A dok se Ogranak ne useli u dodijeljeni prostor u Puli, u Kandlerovu 42, adresa pulskog ogranka i dalje će biti u Medulinu, Ližnjan 135A.

*****

Zajednička izdanja

Istarski ogranci, kao Koordinacija istarskih ogranaka, izdali su više vrijednih izdanja i suizdanja: Rađanje & obnavljanje Mate Ćurića te tri zbornika nadahnuta znanstvenim skupovima – Marčanski zbornik (zbornik radova u povodu 750. obljetnice postojanja Marčane i stogodišnjice osnutka hrvatske čitaonice), Lindarski zbornik (zbornik radova u povodu 110. obljetnice osnutka Hrvatske čitaonice u Lindaru) te Ližnjanski zbornik (zbornik radova sa znanstvenog skupa Ližnjan i okolica od prapovijesti do danas). Napose valja istaknuti časopis za književnost, kulturološke i društvene teme Nova Istra.

Koordinacija istarskih ogranaka Matice hrvatske sada se zove Skupština udruga Matice hrvatske Istarske županije i tiskala je Cerovljanski zbornik (zbornik radova sa znanstvenog skupa o Cerovlju i okolici od prapovijesti do danas u povodu obilježavanja 500. obljetnice spomena imena Cerovlja) nagrađen Poveljom Matice hrvatske, Hrvatska gimnazija u Pazinu 1899–1999. (zbornik radova u povodu prve hrvatske gimnazije u Istri) te Pazin u drugoj polovici 19. stoljeća i početkom 20. stoljeća (zbornik radova u povodu stogodišnjice utemeljenja Hrvatske čitaonice u Pazinu).

**

Tiskane knjige

U razdoblju od 2005. do danas Ogranak je tiskao osam knjiga i jedan CD-ROM (kao izdavači ili suizdavači). Inače, od osnutka Ogranak je uredio i tiskao 38 knjiga. Prva je bila knjiga Žminjski libar, va viersah hrvackeh složen Zvane Črnje, 1966. Do zabrane uslijedila su 1971/72. dva izdanja knjige Dragi kamen Mate Balote. Tek s obnovom započinje bogata izdavačka djelatnost, pa je od 1991. do danas Ogranak izdao 35 knjiga. Najviše su objavili Slavica Lončarić, Ivan Svetić i Josip Škifić Pip po tri, Rudolf Ujičić, Đermano Vitasović i Mate Ćurić po dvije, a više istarskih autora objavilo je po jednu knjigu. Zbornik Via Crucis Croatiae – istarska molitva za Lipu našu, zajednički su 1992. objavili pulski ogranak, Uljanik i Pedagoški fakultet u Puli.

**

Iz povijesti OMH Pula

Vršilac dužnosti predsjednika od svibnja 1966. do 1967. bio je Vinko Jurcan, od svibnja 1967. do 1968. Ljubica Filipić-Ivezić, koja je nakon redovite skupštine u ožujku 1968. izabrana za predsjednicu. Od 1970. do prosinca 1971. predsjednik je Marijo Kalčić.

Nakon obnavljanja Matice i Ogranka na redovnoj skupštini, u svibnju 1993, za predsjednika je izabran Nevio Šetić. Nakon Šetića za predsjednicu je u ožujku 1996. izabrana Smiljana Ujčić, koju je 1998. kao predsjednik naslijedio Ivan Svetić, njega je u svibnju 2000. zamijenila Slavica Lončarić, koju je u prosincu 2004. naslijedio Josip Škifić.

Koordinacija istarskih ogranaka Matice hrvatske osnovana je 1996, a sad joj je predsjednik Josip Škifić Pip.

**