Manifestacija koja povezuje ljude

Mostarsko proljeće 2010. -– XII. dani Matice hrvatske koje priređuje Ogranak u Mostaru – započelo je 15. travnja i trajat će do 1. lipnja. Najavljeni su prigodnim tekstovima i detaljnim programom s mnoštvom slikovnih priloga, životopisa sudionika i svečanih uvodnih riječi Darka Brleka i Kathrin Deventer iz Europske asocijacije festivala, člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića, ministra kulture i sporta Federacije BiH Gavrila Grahovca, i predsjednika Ogranka Matice hrvatske u Mostaru Josipa Muselimovića. Velika je novost da je Mostarsko proljeće primljeno u Europsku asocijaciju festivala i to je oduševljeno priopćeno na svečanom otvaranju.

Knjige Matice hrvatske prisutne su u Mostaru od sedamdesetih godina 19. stoljeća. Godine 1939. osnovan je pododbor Matice hrvatske. Tada su pododbori priređivali Dane hrvatske knjige – brojne susrete s piscima, prodajne izložbe, predavanja i tribine. Nažalost, u to teško i dramatično vrijeme mostarski pododbor nije mogao razviti znatnije djelovanje. Sedamdesetih godina u Mostaru je kulturno i prosvjetno djelovanje povezano s Maticom hrvatskom bilo progonjeno. Vlast se osobito okomila na profesora Ivana Alilovića. Pamti se slučaj Alilović. O tome je brujala režimska štampa. U njegovu obranu stali su Upravni odbor Matice hrvatske i Upravni odbor Društva književnika Hrvatske, a taj besmisleni progon razobličen je komentarom dokumenata i tekstova u časopisu Kolo iz pera njegova urednika Igora Zidića. Primjer odvažnoga kulturnog poslenika i Matičina prinosnika potaknuo je mnoge na osnivanje ogranaka, na skrb o kulturnim vrijednostima zavičaja i domovine. U Bosni i Hercegovini osnivanje ogranaka nije bilo moguće. Ondašnja je politika to izričito zabranila. No sada je sve već daleka povijest.

Ogranak Matice hrvatske u Mostaru osnovan je 1996. Prvi mu je predsjednik bio pjesnik Zdravko Kordić. Započelo se nastojanjem da se što više učini za kulturu knjige, njegovanje jezika i književnosti. Ogranak je objavio vrijedne knjige i ima dva časopisa: književni, Motrišta, koja su prošle godine stigla do svoga 50. broja i časopis za prosvjetu i kulturu Suvremena pitanja, koji izlazi od 2006.

Današnji je ogranak pokretanjem niza dramskih, književnih, glazbenih i likovnih priredaba zasnovao prepoznatljiv festival. Bilo je to prije dvanaest godina. Zaslugom predsjednika Josipa Muselimovića, njegovih suradnika te iznimnim i nesebičnim zalaganjem maestra Vjekoslava Šuteja u Mostaru su se proteklih godina događale prvorazredne kazališne i glazbene priredbe, stizali brojni pisci, slikari i prijatelji kulture uopće. Mnoga su djela prvi put prikazana ili izvedena publici koja je s poštovanjem i gotovo s nekom vrsti ushita sudjelovala u svim tim proljećima i danima, te nagrađivala književnike i glumce, redatelje i dirigente, glazbenike i slikare, kritičare i kolekcionare pljeskom i cvijećem, novinari i kritičari prikazima i komentarima, a gostoljubivi domaćini čašom vina, pažljivošću i nastojanjem da se sve zabilježi perom i kamerom. Na otvaranjima, ali i na brojnim priredbama, bili su mnogi visoki i ugledni gosti – predstavnici najviših političkih ustanova Bosne i Hercegovine i Hrvatske, gosti iz drugih zemalja, sponzori, prvaci kulturnih društava i vjerskih zajednica. Osobito je važno da je uvijek bilo kazališnih i književnih priredaba za djecu.

Ove je godine Mostarsko proljeće organizirano i dobro i uspješno, ali je program morao biti reduciran i mnogo toga moralo je biti ostavljeno za bolja vremena. Sažimajući želje da se učini najviše i goleme teškoće sadašnjeg trenutka Josip Muselimović rekao je: „Zahvalni smo onima koji su, i ovakvim vremenima, pokazali razumijevanje i pružili nam potporu. No razočarani smo i odnosom mnogih naših gospodarskih subjekata koji su nas, pod krinkom recesije i mjera štednje, zaobišli u široku luku. Uz dužno poštovanje, uz potpuno razumijevanje situacije u kojoj jesmo, ipak se pitamo – zar je kultura baš toliko u očima drugih pala na niske grane, zar recesija mora biti alibi. No, nastojat ćemo, trudit ćemo se i – izdržati. Mostarsko proljeće promovira hrvatski kulturni identitet na najbolji mogući način, ali je istovremeno i otvoreno za kulturne dosege drugih naroda koji žive na ovim prostorima.“

To je objavljeno u mostarskom Dnevnom listu. Izdanje Večernjeg lista za Bosnu i Hercegovinu 15. je travnja donijelo najave, prigodne tekstove, vijesti i programsku knjižicu sa sažetom najavom svih događaja. Predsjednik Muselimović ističe zasluge tajništva Ogranka ovog sjajnog festivala, prinose producenta Miljenka Puljića i njegovih kolega, redatelja, glumaca... Na otvaranju u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače, pokrovitelj Mostarskoga proljeća, predsjednik Republike Hrvatske, Ivo Josipović je rekao: „Mostarskim se proljećem ne samo spajaju dvije obale ovoga čudesno lijepog grada, nego se promiče suradnja i dijalog u regiji. Vlastita se kultura ne čuva izolacijom. Uspješno njegovanje i afirmacija vlastite kulture podrazumijeva i otvorenost prema drugim kulturama, poštivanje raznolikosti i kulturnu suradnju s drugim državama. Dani Matice u Mostaru, univerzalnim jezikom umjetnosti, ponovno grade ono što je nekoć bila jedna od najvećih vrijednosti Mostara – bogatstvo različitih kultura.“ Otvarajući Mostarsko proljeće 2010. – XII. dane Matice hrvatske predsjednik Europske asocijacije festivala Darko Brlek naglasio je „kako nema boljeg mjesta od Mostara gdje bi se pokazala misija EFA-e, koja je utemeljena kao odgovor na hladni rat i podjelu Europe“ te dodao: „Naša je misija borba kulture protiv dijeljenja Europe. Kultura je ta koja povezuje ljude na najbolji mogući način.“

Govoreći kako je ovo prva godina bez umjetničkog ravnatelja maestra Vjekoslava Šuteja, Muselimović se s poštovanjem sjetio njegova velikog prinosa i rekao: „U znak posebne zahvalnosti, želimo da iduće i svake iduće godine, najbolji među najboljima, s Mostarskog proljeća ponesu odličje s njegovim imenom – imenom maestra Vjekoslava Šuteja.“

Uslijedile su arije iz opera Verdija, Puccinija, Čajkovskog, Dvořaka, Cilea, Rossinija, Lehara i Leoncavalla. Pjevali su ih Valentina Fijačko, Zoran Todorović i Ivica Šarić. Sarajevskom filharmonijom ravnao je dirigent Ivo Lipanović.

Dok ovo čitate, već je nekoliko priredaba Mostarskoga proljeća završeno. Nastupali su Monika Leskovar, Dean Bogdanović i Lovro Pogorelić, izvedena je lutkarska predstava H. C. Andersena Kresivo u izvedbi Pozorišta lutaka Mostar, održana književna večer Veljka Barbierija... Ivan Kordić imat će pjesničku večer, Mostarski teatar mladih izvest će adaptaciju Čehovljeve drame Tri sestre, dalmatinske klape pjevat će na večeri Ljube Stipišića, Blaženka Cigić-Milić predstavit će svoj CD. Slijedi još nekoliko koncerata, pjesničkih susreta, glazbenih radionica, Shakespeareov Hamlet kojeg izvodi Dubrovački festivalski dramski ansambl u suradnji s HNK iz Zagreba – redatelj Ivica Kunčević i portret dramske umjetnice Tatjane Feher, književna večer Mirka Kovača. Dječji dan Mostarskog proljeća bit će u ozračju Cvitka i Školarca. Program je u cijelosti objavljen i na web-stranicama Ogranka.

U Ogranku skupljaju odjeke, kritike i poticaje da što uspješnije dovrše ovogodišnje Dane s pogledom u budućnost i poštovanjem prema kulturnim potrebama svoje publike te odgovornošću za baštinu.