Koloplet Habdeliću

Novi broj Kola donosi izbor proze i poezije s domaće književne scene. Čitamo tako stihove Borbena Vladovića, Tomislava Marijana Bilosnića (i prigodan razgovor s njim), Ivana Goluba, Zlatka Crneca i Stijepa Mijovića Kočana. Uz Priče o Viktoru i Ignaciju Emilije Kovač (nije zanemarena ni prijevodna književnost) stoji prijevod Marije Roščić Dvije priče Julija Cortázara.

U rubrici Ogledi Tomislav Zagoda piše esej Model razočaranog čitatelja, a Josip Lisac esej Dalibor Brozović i istočnobosanski dijalekt. Ogledi su tu i o likovnim i glazbenim temama: Zdenke Weber o Ruži Pospiš Baldani te Frana Para o hrvatskom pleteru. Četiri kritike recentnih publikacija potpisuju Igor Šipić, Silvana Vranić, Ljerka Car Matutinović i Nikica Mihaljević.

Tema je broja, uz 400. obljetnicu „propovjednikova“ rođenja, Juraj Habdelić. Najpoznatiji pisac što ga je iznjedrio Zagreb 17. stoljeća, autor moralki (Zrcalo Marijansko, Prvi otca našega Adama greh) i žestoki kritičar svega profanoga, ali i svih društvenih slojeva. Pišući kajkavskim, Habdelić se pokazao odličnim poznavaocem toga govora. Iako bez odgovarajućega obrazovanja, 1670. sastavlja Dikcionar, hrvatsko-latinski rječnik za školske potrebe. Habdelićevo djelo nije samo primjer bogobojazna i života isusovačkoga reda, nego je i iscrpan sociološki prikaz onodobne Hrvatske. Sedam radova (Jože Skoka, Josipa Bratulića, Alojza Jambriha, Franje Pajura, Marice Čunčić, Hrvojke Mihanović-Salopek i Veljka Barbierija) brižno su za ovo Kolo odabrani kako bi se Habdeliću pristupilo sa svih relevantnih aspekata, kako bi se obasjala njegova misija, i naravno, kako bi tako velik rođendan bio prigodno obilježen.