Heretik rehabilitiran!

U Zagrebu je 18. ožujka u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici predstavljeno nikada prije u cijelosti objavljeno djelo Retractationum Marka Antuna de Dominisa. Djelo je izdano u nakladi kuće Lamaro, koja već desetak godina radi na objavljivanju cjelokupnoga De Dominisova opusa, što je ovim izdanjem i dovršeno. Veličina pothvata dodatno je naglašena trenutkom izlaska, jer se ove godine obilježava 450. godina rođenja velikana humanističke misli. Ova manifestacija prva je u nizu obilježavanja De Dominisove godine, pod pokroviteljstvom UNESCO-a i potporom nakladnika, Grada Raba i Grada Splita te Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Nakon pozdravnoga govora Tihomila Maštrovića, o De Dominisu, kojega su cijenile veličine poput Isaaca Newtona, Ruđera Boškovića i Johanna Wolfganga Goethea, a stoljeća ga nepravedno zanemarila, o djelu su govorili Ivan Golub, korecenzent, te Antun Šuljić, Darko Novaković i Ante Maletić, urednici izdanja.

Ivan Golub, osvrnuvši se na život i djelo Marka Antuna de Dominisa, govorio je o glavnoj ideji koju je zastupao, i zbog koje je, između ostalog, proglašen heretikom i ekskomuniciran iz Katoličke crkve, ideji ujedinjenja kršćanskih crkava, te je podsjetio da je rukopis djela Retractationum otkrio fra Mijo Tumpić 1935. u Vatikanskoj knjižnici. Retractationum su rezultat revidiranja De Dominisova glavnog teološkog djela De Republica Ecclesiastica, i u njima je manje polemičnosti i podrugljivih komentara kojima je bio sklon, istaknuo je Darko Novaković, koji se uglavnom zadržao na objašnjavanju filoloških poteškoća s kojima su se priređivači izdanja hvatali ukoštac. Don Anton Šuljić povukao je paralelu između De Dominisa i Galilea, izrazivši nadu da je i ovo izdanje korak u rehabilitaciji teologa; i ne samo teologa nego i znanstvenika, dodao je Ante Maletić, podsjetivši na De Dominisov rad s područja fizike.

Prepoznavanje važnosti teološke i znanstvene misli Marka Antuna de Dominisa, iako zakašnjelo, vraćanje je duga velikomu misliocu, ali i izniman prinos našoj humanističkoj baštini.