Čudesna vokalna tehnika

Više od dva stoljeća europska glazbena središta bila su nezamisliva bez virtuoznosti pjevača kastrata. Papinskim ediktom Inocenta X. sredinom 17. stoljeća ženama je u papinskim državama zabranjeno pjevanje u crkvi i nastupanje u kazalištu. Među najpoznatijim muškarcima, kojima je u slavu glazbe i božanskoga pjeva žrtvovana seksualnost i emocionalna ravnoteža, bili su Farinelli, Caffarelli, Senesino i Salimbeni. Izumiranjem kastrata njihove vokalne dionice u operama i oratorijima preuzimaju kontratenori, mezzosoprani, ponekad i tenori, a u novije doba muški sopranisti i altisti koji specifičnim školovanjem glasa nastoje postići odlike svojih baroknih prethodnika. Cijeli projekt s istim ciljem poduzela je i poznata talijanska mezzosopranistica Cecilia Bartoli. Snimila je CD i DVD pod naslovom Sacrificium (Žrtva) s dosad nepoznatim arijama iz repertoara kastrata. Dio toga programa izvela je s orkestrom La Scintilla iz Züricha kao gošća ciklusa Lisinski subotom.

Cecilia Bartoli proslavila se prije dvije godine projektom Malibran u čast 200. obljetnice rođenja velike operne primadone 19. stoljeća Marije Malibran. Poduzela je svjetsku koncertnu turneju i operne nastupe sa svrhom oživljavanja repertoara što ga je izvodila Maria Malibran. Zamisao Cecilije Bartoli nije bila samo ponovno izvesti skladbe što ih je Malibranova pjevala nego istražiti i rekonstruirati način njihova izvođenja, u sveopćem trendu traganja za autentičnim interpretacijama.

CECILIJA BARTOLI

Slična ju je zamisao vodila i u projektu Sacrificium. U nizu arhiva i glazbenih zbirki istražila je zaboravljene opere Niccolňa Porpore, Riccarda Broschija, Leonarda Vincija, Leonarda Lea, Francesca Araije i Carla Heinricha Grauna te sastavila repertoar od petnaestak arija kojima je, malo je reći, oduševila zagrebačku publiku do posljednjega mjesta ispunjene dvorane Lisinski.

Kao malokad publika je pobožno slušala arsenal njezine vokalne pirotehnike sastavljen od vrtoglavih koloratura, trilera, ornamentiranja, melizama i svih drugih mogućih vokalnih ukrasa u službi izražavanja ljubavnoga žara, oduševljenja, borbenosti, ljubomore, osvete. Raspon izvedenih arija bio je velik, od potresnog oproštaja Arminija iz Porporine opere Germanik u Germaniji, preko delikatne ljubavne tužaljke Decija iz Leove opere Zenobije u Palmiri, do nepojmljive virtuoznosti arije Demetrija iz Araijine opere Berenika s koloraturnim ulomcima od tridesetak taktova i naglim skokovima kroz nekoliko registara. Izvela je i primjer iz duhovne glazbe, ariju Abela iz oratorija Abelova smrt Antonija Caldare.

Orkestar La Scintilla djeluje od 1970-ih godina u Operi u Zürichu, prateći na povijesnim glazbalima dio repertoara baroka i klasike te operne kuće. Vodi ga koncertna majstorica Ada Pescha. Sa Cecilijom Bartoli uigrani su do savršenstva.

Pokretljivost njezina glasa i njegove tehničke mogućnosti moraju fascinirati i najbolje poznavatelje pjevanja, jednako kao adagio linije duga daha u tužaljkama. Osim toga, ona je umjetnica koja se i glumački uživi u ugođaj svake arije pa bi bilo itekako zanimljivo vidjeti je na sceni.