KNJIŽEVNI GLOBUS

MEKSIKO – Jedan od najpoznatijih suvremenih meksičkih pripovjedača, pjesnika i novinara, Carlos Montemayor, umro je u 62. godini.

Rođen u Parralu, u državi Chihuahua, Montemayor se bavio gerilskim pokretima u zemlji, a godinama je bio aktivan u socijalnim projektima. Njegov najpoznatiji roman, Guerra en el Paraíso (Rat u raju), iz 1991, fikcionalna je priča o stvarnom gerilskom pokretu pod vodstvom Lucia Cabanasa u saveznoj državi Guerrero, te o vladinoj kampanji protiv njega. Smatra se ponajboljom knjigom o meksičkom prljavom ratu šezdesetih i sedamdesetih protiv pobunjenika i simpatizera, u kojemu je ubijeno i nestalo više stotina ljudi. Montemayor je bio dobitnik Nagrade Juana Rulfa, a prošle godine predsjednik Felipe Calderon dodijelio mu je Nacionalnu nagradu za znanost i umjetnost. Za ožujak je najavljena njegova posljednja knjiga, La violencia de Estado en México.

Kineskom piscu opet zabranjeno putovanje

KINA / NJEMAČKA – Nakon okapanja oko kineskog nastupa kao zemlje gosta Frankfurtskoga sajma knjige, na pomolu je nova kinesko-njemačka svađa u vezi s kölnskim festivalom književnosti lit.cologne.

Unatoč intervenciji njemačke vlade, Kina je piscu Liaou Yiwuu zabranila putovanje na festival. Pedesetogodišnji autor u Chengduu je odveden na trosatno saslušanje, nakon čega je stavljen u kućni pritvor. Njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle kritizirao je zabranu putovanja, dodajući kako će se vlada „u dijalogu s Kinom založiti za slobodu mišljenja i građanska prava“. Pisac je prije svega poznat po knjizi Kinesko društvo odozdo, koja je u Kini zabranjena, a za koju je intervjuirao čistačice, prostitutke, redovnike, političke zatvorenike ili ulične umjetnike. Liao Yiwu nalazi se na crnoj listi jer je nakon 1989. nakon gašenja pokreta za demokraciju objavio pjesmu pod naslovom Masakr, zbog koje je osuđen na četiri godine zatvora.

Polemike oko biografije Kapuscinskog

POLJSKA – Tri godine nakon smrti Ryszarda Kapuscinskog nova biografija poljskog autora čije su reportaže pola stoljeća stvarale europsku sliku o trećem svijetu izaziva u Poljskoj velike polemike.

„Stilizirali smo Kapuscinskog u ikonu i ne želimo znati kakav je stvarno bio“, kaže Artur Domoslawski, autor biografije Kapuscinski, non-fiction, u kojoj tvrdi kako se autor, koji se više puta spominjao kao kandidat za Nobelovu nagradu za književnost, nonšalantno odnosio prema činjenicama. Kako tvrdi, dio reportaža koje je Kapuscinski slao iz Azije, Afrike i Latinske Amerike agenciji PAP i kao dopisnik tjednika Polityka prije pripadaju u kategoriju beletristike nego u žanr reportaže. Dio biografije posvećen je i autorovu političkom angažmanu u doba staljinizma, vezama s partijskim aparatom i ranije otkrivenim kontaktima s tajnom službom. Udovica Alicja Kapuscinska pokušala je zaustaviti objavljivanje knjige sudskim putem, a prvi izdavač u zadnji čas je odustao od objavljivanja, pa je u projekt uskočio novi. Kapuscinskog je pod zaštitu uzeo pisac Andrzej Stasiuk, koji ga je usporedio s cijelom Poljskom: „podijeljen, prisiljen na kompromise, preplašen, egoističan, ali i jak i odlučan“.

Rushdie piše o bijegu od fetve

SAD – Salman Rushdie, koji već više od dvadeset godina živi pod smrtnom prijetnjom, piše knjigu o svom bijegu od fetve.

„To je moja priča i u jednom je trenutku treba ispričati“, rekao je na otvaranju izložbe o svom radu u SAD-u. Zbog knjige Sotonski stihovi, u kojoj kritizira Islam i proroka Muhameda, bivši iranski vođa Ajatolah Homeini pozvao je muslimane na ubojstvo Rushdieja i obećao im novčanu nagradu. Iako sam autor kaže da je fetva danas „više retorika nego stvarna prijetnja“, više tvrdolinijaških skupina posljednjih je godina nastavilo prijetiti Rushdieju kao i organizacijama koje su s njim povezane. Njegovi rukopisi, korespondencija i fotografije izloženi su na sveučilistu Emory u Atlanti, koje je digitaliziralo građu, a na kojemu Rushdie trenutno predaje.