Daruvarsko vrelo tiskane riječi

U Daruvaru (10.000 st.), veličinom drugom gradu u u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, uz tamošnja termalna vrela, spomen Aquae Balissae odvest će vas u daleku rimsku prošlost. No uz to prirodno Daruvar ima i osobito kulturno vrelo. Riječ je o časopisu Vrela Ogranka Matice hrvatske Daruvar za kulturu, umjetnost, znanost te društvena pitanja i gospodarstvo. Od prvog broja s 24 stranice do 2008. narastao je oblikovan u velikom formatu u tridesetak izdanja do današnjih ukupno gotovo 900 stranica. Uređivačkom kvalitetom, a prije svega dobro odabranim i stručnim pristupom obrađenim temama, daje neobično korisnu spoznaju o povijesti i životnim segmentima grada i ogranka. Nastojao sam tu vrijednost izreći i u oproštajnom slovu njegovu utemeljitelju i vrijednom predsjedniku OMH Miroslavu Kuzli 2001. Koristio sam se pritom mislima koje je upravo u Vijencu godinu prije o važnosti periodike i uopće ulozi Matice hrvatske u manjim sredinama izgovorio ne neki mjesni predsjednik ogranka, nego Stjepan Damjanović, tada glavni tajnik MH. Reagirao je na one koji smatraju da je djelovanje ogranaka balast funkcioniranja MH kao cjeline: „Kadšto ih izriču vrlo ugledni ljudi, ali unatoč tome moram reći da su to paušalne ocjene, češće usmjerene na to da se kaže kakva efektna rečenica koja će izazvati odobravanje neupućenih, nego na to da se ozbiljno promišlja suvremeni hrvatski kulturni trenutak. Znate li tko izdaje ove časopise (među brojnima spomenuo je dakako i daruvarska Vrela). Zna li naša kulturna javnost da uz rijetke iznimke lokalne vlasti daju udrugama manje od 10.000 kuna godišnje? Napori ljudi u tim sredinama, pa i onda kad je riječ o skromnim dosezima, zaslužuju poštovanje i podršku svake ozbiljne kulturne politike, a ne prezrive osmijehe i podrugljive tonove.” Sedam godina kasnije naš Vijenac (2008) potvrdio je tu ocjenu: Premda će tajnica ogranka Matice hrvatske Marija Knezović za Vrela reći da su skroman list (opsegom od četrdesetak stranica možda, no nipošto i sadržajem) teško je ne složiti se s njezinom tvrdnjom da je taj časopis za Daruvar i tamošnji ogranak Matice hrvatske najglasniji glas.“ (Sandra Cekol).

Joško Ševo i Marko Samardžija na Danima MH u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji 2006.

U časopisnoj produkciji i povijest Ogranka Matice hrvatske

Djelatnost ogranka Daruvar upravo je potvrda tih riječi. Vrela, osim spomenutog pokretača, uređivali su ih Karlo Blaha, Damir Horvat Zácskai, Mirjana Jakčin Ivančić i Antun Marjanović. Stranice ne nude samo izvornu kap, nego čitav tijek daruvarske prošlosti: od rimskih dana u čija se istraživanja čak uključuju daroviti gimnazijalci do stručnih priloga koji mogu pozavidjeti i veća kulturna središta. Sve je tu: od podrijetla mađarskog imena grada, zemljopisnih odlika, povijesnih prilika (migracije, ukupna demografska kretanja), značenje pojedinih obitelji, osobito za razvoj Daruvara plemićke Janković, gradske perivojne arhitekture. Brojni su prilozi iz svih oblika kulturnog stvaralaštva – sve do primjerice narodnoga govora obližnjeg Sirača. Zastupljene su teme iz prosvjetnog i vjerskog života, o lječilištu (biološka istraživanja termalnih voda), poljodjelstvu, gospodarstvu (Daruvarska pivovara). Vrela su i daruvarska panorama pjesničke produkcije, ali i Likovne grupe DA, koja je od 1992. sastavni dio OMH. Uz kataloge koji prate izložbe najčešće u galeriji Croatia osiguranja njezini autori zastupljeni su i u Vrelima, uključujući i njihova djela kao ilustracije naslovnice časopisa. Vrela 2007. donose i članak Mirjane Jakčin Ivančić o prisutnosti matice hrvatske u Daruvaru. Prve veze uz grofa Jankovića spominju se 1877. Četiri godine poslije (1881) upisano je 46 članova, a povjerenik je Đuro pl. Belošević. Najbrojnija zastupljenost je 1889. sa 87 članova s povjerenikom Petrom Brusićem. Izvješće MH za 1896. govori o 55 članova i povjereniku Mirku Grahovcu (odvjetnik i javni bilježnik). Godine 1900. Daruvar ima 64 člana, a povjerenik je kotarski sudac Mihajlo Makkay, a 1911. godine 43 člana s povjerenikom župnikom Mijom Ettingerom. Utemeljenje OMH u vrijeme Hrvatskog proljeća ostalo je u pokušaju s Inicijativnim odborom koji se sastao 16. studenoga 1971, a činili su ga: Branko Majcen, Tomislav Štefanović, Elizabeta Štefanović, Željko Satrapa, Zdenko Satrapa i Vladimir Bertić. Službeno OMH u Daruvaru utemeljen je 5. svibnja 1992. Prvi predsjednik bio je srednjoškolski profesor zemljopisa Miroslav Kuzle. Okosnicu članstva činili su uglavnom inicijatori iz 1971. i osobe čija se imena uz djelatnost Ogranka navode u daljem tekstu.

Od razglednica do monografije

Vratimo se pisanoj daruvarskoj riječi, koju je javnosti ponudio OMH. Sama činjenica da je knjiga Daruvar na razglednicama i fotografijama (urednici Miroslav Kuzle i Karel Blaha) u dvanaest godina (1993–2005) doživjela šest dopunjenih i izmijenjenih izdanja – govori dovoljno. Uz posljednje javnosti priopćeno je da je OMH i vlasnik dijela građe objavljene u knjizi, a ostali su prilozi iz zbirki zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt, Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Državnoga arhiva, Gradskoga muzeja Požege te iz privatnih zbirki Mirjane Jakčin Ivančić i Karla Blahe. Monografija sadrži i tekst o povijesti Daruvara, preveden na češki (Daruvar je hrvatsko sjedište češke nacionalne manjine) i na engleski jezik. Na više od stotinu stranica u boji donosi poznate i nepoznate razglednice i fotografije staroga i novog Daruvara, kao i reprodukcije gradskih veduta, autora daruvarskih likovnih umjetnika. Među objavljenim je naslovima u knjižnici Vlastita izdanja i naslov Osmijeh nakon suza: stihom i slikom iz Poilovlja, urednik Karlo Blaha, ilustracije Dragica Kobetić. Pokrenuta je i biblioteka Ždral, koja je ponudila i monografiju Daruvar u slici i riječi. Urednica je Mirjana Jakčin-Ivančić, a autori priloga Vjenceslav Herout, Mirjana Jakčin Ivančić, Karlo Blaha, Miloslav Sohr, Ivan Bačić, Oto Primc, Ninoslav Sebelić. Daruvar je osobito procvao od 1760. godine. Grof Antun Janković i njegovi nasljednici do 1879. najzaslužniji su za izgradnju grada i lječilišta. Barokni dvorac grofovske obitelji dovršen je 1777. Istodobno oko njega je uređen perivoj s posađenim brojnim stablima (impresivni Ginkgo biloba do danas je sačuvan i zaštićen kao hortikulturni spomenik). Od kraja 18. stoljeća pa sve do početka Drugoga svjetskog rata Daruvarske su toplice nadaleko poznati lječilišni centar. Knjiga je slika daruvarske prošlosti, osobito od 1860. do 1940, tekstom i brojnim reprodukcijama, uglavnom s razglednica, ali i ostalim slikovnim materijalom (litografije, slike, zemljovidi, fotografije). Jedna je od najstarijih dosad pronađenih i posebno zanimljiva razglednica iz 1898, tiskana u zavodu umjetnina Dragutina Schwidernocha u Beču. Riječ je zapravo o fotomonografiji, otuda u njezinu naslovu na prvom je mjestu Daruvar u slici. Podijeljena je na tematska poglavlja s naslovima koji slikovito upućuju na njezinu osobitu vrijednost. Nakon Pozdrava iz Daruvara sadržaj upućuje na gradski prostor tijekom vjekova, slijede gospodarske, kulturne i društvene prilike. Posebno je obrađeno razboblje do Prvog i ono između dva svjetska rata. Stranice nude kratki pregled razvoja Daruvara nakon 1945. Zanimljiv je hod uz teme o zdravstvu, turizmu i graditeljstvu. Objavljene su i prve litografije Daruvara, piše se o pojavi razglednica, ali i objavljuje niz onih s panoramom i pojedinim dijelovima staroga Daruvara. Opisani su stara gradska jezgra i poznati perivoj. Nije zaobiđena ni gradska okolica i Daruvar danas s kratkom kronologijom kulturnih i društvenih zbivanja. Od osobite je koristi i objavljena Bibliografija.

Vrijedan domaćin Dana MH Bjelovarsko-bilogorske županije

Daruvarski ogranak zapažen je i kao uspješni domaćin i suradnik ostvarenju zajedničkih programa ogranaka: od zapaženih sadržaja s MH iz Tuzle, a posebno na području Bjelovarsko-bilogorske županije u kojemu su Vrela putem Vijeća ogranaka otvorena za suradnju na čitavom području županije. U izvrsnom programu Dani MH u Županiji bjelovarsko-bilogorskoj (2006) šest je dana ispunio Daruvar. OMH osim predstavljanja svih ogranaka spomenute županije (Bjelovar, Čazma, Daruvar, Garešnica, Grubišno Polje) bio je domaćin izložbama izdanja ogranaka MH, pretisaka i faksimila hrvatskih rijetkih knjiga do predstavljanja biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti (gosti znanstvenik Marko Samardžija i glumac Joško Ševo). Građani Daruvara iz predavanja Matea Žagara dobili su sliku hrvatskoga knjižnog blaga. Izrazitu naklonost u završnici programa koji je za Bjelovarsko-bilogorsku županiju završio u Daruvaru (kongresna dvorana hotela Termal) pokazali su za program Županija bjelovarsko-bilogorska – putopisi, slike i crtice. Dramski umjetnici Margareta Fabičević, Erna Rudnički i Antonio Kiselić interpretirali su izabrane ulomke iz djela Baltazara Adama Krčelića, Luke Ilića Oriovčanina, Ivana Nepomuka Jemeršića, Vjekoslava Klaića, Ivana Trnskoga i Đure Sudete. Glazbeni su program izveli učenici Glazbene škole iz Daruvara.

Današnji OMH u Daruvaru broji 25 članova, ima potporu Grada i Županije. U očekivanju je 32. broja Vrela. Od 1992. njegovi su predsjednici bili Miroslav Kuzle, Mirjana Jakčin Ivančić, Antun Marjanović te agilni tajnici: Martin Kozjak i Marija Knezović. U sadašnjem su upravnom odboru: Antun Marjanović, Mirjana Jakčin Ivančić, Marija Knezović, Mira Koprek, Dobrila Bačić i Reza Borković. Svi oni vjeruju u budućnost. Uostalom uz daruvarski život u Vrelima osim pogleda u prošlost Vjenceslav Herout objavio je i Pogled u daruvarsku budućnost. I tu se vraćamo na riječi Stjepana Damjanovića da takvi projekti OMH zaslužuju poštovanje i podršku svake ozbiljne kulturne politike.