Odescalchi, drugi put

Predsjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor 16. je veljače u Iloku svečano otvorila obnovljeni dvorac Odescalchi, stalni novi postav Muzeja Grada Iloka i Muzej na otvorenom – Dvor kneževa Iločkih.

Riječ je o prvom završenom dijelu projekta Istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne ba-štine Ilok – Vukovar – Vučedol, jednog od najkompleksnijih u provedbi istraživanja i obnove te od jedinstvene važnosti za vrednovanje hrvatske spomeničke baštine.

Snimio Marin Topić

Nositelji provedbe programa započeta 2005. su Ministarstvo kulture RH, Grad Ilok i Muzej grada Iloka, a projekt zajmom financiraju Vlada Republike Hrvatske (25 posto) i Razvojna banka Vijeća Europe (75 posto), ukupnim iznosom većim od 30 milijuna eura.

Iločki dio projekta obuhvatio je ranija (započeta 1998) arhivska, povijesna, arheološka, konzervatorsko-restauratorska istraživanja, geomehanička i statička ispitivanja kao pripremu za graditeljsku i krajobraznu obnovu, novu muzejsku koncepciju, ali i novu interpretaciju kulture i povijesti u Muzeju grada Iloka. Na osnovi rezultata navedenih arheoloških istraživanja i provedbom opsežnih restauratorskih i konzervatorskih istraživanja u dvorcu Odescalchi, 2001. predstavljen je elaborat Povijest izgradnje i arhitektonske osobine dvorca Odescalchi u Iloku, čime su stvoreni preduvjeti za cjelovitiju novu muzeološku koncepciju Muzeja grada Iloka. Istovremeno s radovima sanacije, konzervacije i adaptacije te nastojanjem oko prezentacije spomeničkih svojstava iločke akropole, od 2005. nastavljena su konzervatorska istraživanja i na dvorcu Odescalchi. Na temelju istraživanja i elaborata te uz suradnju s djelatnicima Muzeja grada Iloka izrađena je i idejna i izvedbena koncepcija Muzeja te provedena obnova i adaptacija dvorca za muzejsku namjenu.

Inicijativu za osnivanje muzeja u Iloku pokrenuo je 1950. istakuti muzeolog, muzealac, osnivač i donator brojnih muzeja diljem Hrvatske Antun Bauer. Muzej grada Iloka osnovan je 1952. kao Gradski muzej, a nalazio se u baroknoj kuriji Brnjaković u iločkoj Tvrđavi. Godine 1969. Muzej je preseljen u tek djelomice obnovljen dvorac Odescalchi.

Tadašnji je stalni postav činio kronološki pregled, i to prema zbirkama: arheologija, srednji vijek i tursko razdoblje do oslobođenja od Turaka 1688, Drugi svjetski rat (s naglaskom na srijemsku frontu) i galerija umjetnina, a 1977. postavljena je i etnološka zbirka.

S početkom istraživanja i radova na dvorcu Odescalchi, 1969, muzejska je građa od 1969. do 2006. bila preseljena na prvotnu lokaciju, baroknu kuriju Brnjaković, gdje su se održavale sve aktivnosti Muzeja do završetka građevinskih radova na dvorcu Odescalchi i u prirodnome okolišu dvorca.

U današnjem stalnom postavu Muzeja grada Iloka na prvom i drugom katu predstavljene su tri muzejske teme: kulturno-povijesni i društveni razvoj Iloka i iločkog područja (izlošci od pretpovijesti do prve polovice 20. stoljeća), ratovi u 20. stoljeću (1. i 2. svjetski rat, Domovinski rat i povratak stanovnika u Ilok), kao i galerija slika, crteža, grafika i skulptura te spomen-galerija uglednih Iločana. Sadržajne su teme podijeljene u pet izložbenih blokova, a nametnuta linija kretanja posjetitelja jasno je osmišljena kao sadržajno-prezentacijska, sa svrhom da upozori na, unatoč isprekidanu kulturno-povijesnom i duhovnom razvoju, stalan slijed europskoga stilskog razvoja grada Iloka. Koncepcija novoga stalnog postava Muzeja odlikuje se kombinacijom klasičnih i suvremenih multimedijskih prezentacijskih metoda. Klasično postavljen muzejski izložak dodatno je aktiviran suvremenim informacijskim dodacima, posterima, računalnim animacijama, glazbenim kulisama, maketama i sličnim tehnikama.

Kulturno-povijesna konfiguracija Iloka, kao i njegov najistočniji položaj na platou iznad Dunava te njegovo atraktivno prirodno okružje, znače ne samo kulturni nego i turistički potencijal Podunavlja, ali i čitave Hrvatske. Dunav je poveznica s Europom, i u fizičkom i u kulturnoduhovnom smislu, a ovaj je veliki interdisciplinarni projekt, osobito predstavljeni završen njegov dio, i idejno i stvarno važan korak na tome putu. Premijerka Jadranka Kosor tom je prigodom pozvala na dalju obnovu i očuvanje hrvatske kulturne baštine, a iločki gradonačelnik Miroslav Janjić podsjetio je na razaranja Iloka u Domovinskom ratu i izrazio nadu da će povijesna jezgra grada biti uvrštena na UNESCO-ovu listu zaštićene svjetske baštine.