Digitalnim koracima naprijed

Nacionalna i sveučilišna knjižnica nije samo najveća državna knjižnička ustanova, nego i temelj nacionalnog identiteta, istaknuo je glavni ravnatelj NSK Tihomil Maštrović na svečanosti u povodu Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice, održanoj 22. veljače u Zagrebu.

Predstavio je ostvarenja NSK u protekloj godini, od kojih će se zasigurno najdulje pamtiti velika retrospektivna izložba o 90. obljetnici Grafičke zbirke NSK Od Klovića i Rembrandta do Warhola i Picelja, kao i budući projekti knjižnice: Znanstvena baština XIX. i XX. st. – digitalizacija najstarijih doktorskih disertacija Sveučilišta u Zagrebu iz fonda NSK i projekt Hrvatska glazbena baština u zvuku na 78 o/min – digitalizacija najstarijih gramofonskih ploča na 78 okretaja. NSK je prošle godine proširila fond za oko 13.000 jedinica, a šezdesetak ih je izloženo na izložbi koja je ovom prigodom i otvorena. Svečano su potpisani sporazumi o suradnji NSK s Instititom društvenih znanosti Ivo Pilar i Filozofskim fakultetom u Zagrebu, a za dosadašnju uspješnu suradnju dodijeljene su zahvalnice Hrvatskom državnom arhivu i Zagrebačkoj filharmoniji. Godišnja nagrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice dodijeljena je Aleksandri Horvat, predstojnici Katedre za bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta, za „izniman doprinos radu i razvoji hrvatskog knjižničarstva“.

Danom Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu određen je upravo 22. veljače jer je toga dana 1483. tiskan hrvatski editio princeps – Misal po zakonu Rimskoga dvora. Tiskan hrvatskim jezikom i glagoljičnim pismom, prvi je je europski misal koji nije tiskan latinskim i latinicom, ujedno i jedna od šest hrvatskih inkunabula... i danas u cijelosti dostupan u digitalnom obliku.