Bogata razglednica iz gorske Hrvatske

Ogulin, na polovici puta između Zagreba i Rijeke, gradsko je središte u Karlovačkoj županiji (24 naselja 15.000 stanovnika, sam grad 9000). Zanimljivih je zemljopisnih, ali i osobitih povijesno-kulturnih obilježja. Iako na kulturnoj sceni u punom smislu gotovo dnevno prisutna tek posljednja dva desetljeća, Matica hrvatska tu ima svoje davne početke. Određeni spomeni vode u 1877. godinu s upisanih 35 članova, koji uz Ogulin uključuju i okolna mjesta Josipdol, Modruš i druga. Među upisanima uz načelnika tu su: činovnici, suci, trgovci, pa čak i tamničar. Raznolika je struktura članstva i dvadesetak godina poslije, točnije 1896. Izvješće MH upućuje na brojnost sa čak osamdeset članova. Povjerenik je školski nadzornik Mihovio Švacov, a među utemeljiteljima su i veliki župan, podžupan, načelnik. Popis ukazuje na više učitelja, svećenika, trgovaca, bankovnih činovnika, liječnika, listonoša, osoba iz vojnog života, adresom i iz Tounja, Josipdola, Jasenka, Generalskog Stola... Znatan je broj osoba šumarske struke, što i nije čudo u tom dijelu prekrasne gorske Hrvatske. Među njima je tako i ime šumarskoga nadzornika Ante Kerna. Vrsnog majstora fotografije rođenog Ogulinca Ivicu Hripka i autora ovih redaka za zajedničkih putovanja na to je podsjećao i putopisac Matko Peić. Osobito je Kernu, eto upisanu u Maticu hrvatsku tu ispod Kleka, za dobro uzimao što se kao urednik Šumarskog lista zalagao da se Medvednica na mijeni dvaju stoljeća pažljivim gospodarenjem i razumnim pošumljavanjem za Zagreb koji je demografski rastao razvija kao naravni park. O toj ogulinskoj Matičinoj priči iz davnina, poslužimo se naslovom u Ogulinu rođene Ivane Brlić Mažuranić – tek toliko.

Predstavljanje izdanja Ogranka na Interliberu, 2005: Stjepan Sučić, Željka Čorak, Višnja Lipošćak

1971. – na popisu 700 članova

Sedam desetljeća kasnije u razdoblju osnivanja ogranaka MH širom domovine broj s kraja 19. stoljeća udeseterostručio se. Osnivačka skupština održana je 14. listopada 1971. u prepunoj kinodvorani (500 mjesta). U ime Središnjice iz Zagreba gosti veličanstvenog skupa bili su predsjednik MH Ljudevit Jonke i član Upravnog odbora profesor Vladimir Filipović. Inicijator i prvi predsjednik OMH Ogulin bio je Ivan Salopek. Zanimljivo, ovih dana iz tiska u izdanju OMH Ogulin upravo je izašla knjiga Pučki napjevi ogulinskog kraja. Građu je u selima i Ogulinu od 1956. do 1971. prikupljao Ivan Salopek. I tako nisu utihnuli napjevi, ali ni u zaborav otišao prvi predsjednik OMH, koji je na popisu 1971. imao više od sedamsto članova. Ogranak Ogulin nije službeno zabranjen, već je jednostavno prestao djelovati. Pojedini istaknuti članovi doživjeli su i policijske pretrage, a dio ih je i napustio Ogulin. Obnoviteljska skupština OMH održana je 27. prosinca 1990. Najzaslužnija u okupljanju potencijalnih članova i organizatorica bila je Marija Magdić, na skupštini izabrana i za predsjednicu. U tim burnim danima Ogranak je uključen u sva zbivanja, a osobito kada je agresija na Hrvatsku dosegnula vrhunac. Osim kulturne djelatnosti vezane uz tribine, koncerte i slično, bavio se i humanitarnim radom, posebno u zbrinjavanju prognanika i izbjeglica. Organiziraju se koncerti duhovne glazbe, a 143. brigada HV od OMH dobiva svečani barjak. Razdoblje je to suradnje s drugim ograncima, književnih susreta, gostovanja uvaženih znanstvenika, jezičnih stručnjaka, političara i javnih radnika. OMH daje poticaj osnivanju KUD-a Klek, surađuje sa Zavičajnim klubom Ogulinaca u Zagrebu, s kojim zajednički postavlja spomen-ploču utemeljitelju grada Bernardinu Frankopanu. Postupno rad se otvara i objavi knjiga. U nakladi OMH pojavljuju se pretisci knjige Milana Hanžeka Zulejka, zatim Topografije i povijesti Ogulina (autor Mile Magdić), Saborsko, čiji je autor Josip Krizmanić iz progonstva ponudio pisani trag uspomena na svoje mjesto i njegov način života tijekom povijesti. Godine 1992. izlazi prvi u nizu kalendar s motivima ogulinskih ulica. Slijede dobro prihvaćeni tematski kalendari Ogulina s motivima sakralnih građevina, Kleka i Frankopanske kule u djelima likovnih umjetnika. Nova izdanja nude gradske motive ogulinskih slikara amatera. Svi su likovni prilozi popraćeni tekstovima hrvatskih književnika ili su edukativna karaktera. Nudi se ilustrirana slika grada sa starih razglednica sve do vrijednog izdanja Ogulin – slike iz prošlosti.

Izdanja Ogranka u knjižnici Modruš

Razmeđe tisućljeća s pet stoljeća ogulinske povijesti

Od 1997. sve do danas predsjednica je OMH sa šezdesetak članova, od kojih polovica radnih, Višnja Lipošćak, s kako kaže izvrsnim suradničkim timom. Svih tih godina radu su osobito pridonijeli: Marija Magdić, Milka Trninić, Ivan Tironi, Đurđa Magdić, Marija Horački, Ljubica Cindrić, Ignacije Abramović, Zvonko Trdić. Nezaobilazna je u svih dvadeset godina suradnja sa školama (osnovnim i srednjim), učlanjeno je i nekoliko mlađih profesora, najboljim učenicima darivaju se izdanja OMH. Poveznica u radu su i: KUD Klek, Pučko učilište, Turistička zajednica, Župa, udruge: Društvo Naša djeca, Katedra čakavskog sabora Modruše, Pjevački zbor… Program se ostvaruje uz dobru suradnju s Gradom, koji daje i redovitu financijsku potporu, te Županijom, koja to čini povremeno. Ogranak je u javnosti i nizom prigodnih radijskih emisija o kulturi i životu grada. Objavom Urbara modruškoga iz 1486. godine najavljen je bogat program obilježavanja petsto godina utemljenja grada Ogulina (2000). Spomenuti naslov nagrađen je Brončanom poveljom MH, a zlato je zasjalo uz nesvakidašnje na hrvatskom i njemačkom jeziku obnovljenom izdanju Priča iz davnine Ivane Brlić Mažuranić, s ilustracijama Vladimira Kirina i predgovorom Josipa Bratulića. Objavljeno je uz 125. obljetnicu autoričina rođenja (1999), a suradnjom s hrvatskim kulturnim udrugama predstavljeno je i u njemačkim gradovima: Stuttgartu i Ludwigshafenu. I nakon bronce i zlata uz pet stoljeća grada Ogulina njegovu bogatu povijest i elemente sadašnjosti 2000. donosi u nakladi OMH i Poglavarstva Grada Ogulina velebena monografija Ogulin – povijesna i kulturna baština. Uz navedenu godinu nagrađena je nagradom Ivan Kukuljević Sakcinski, najvišom koju za nakladničku djelatnost ograncima dodjeljuje MH. Dakako ne samo na radost članova MH nego i svih građana Ogulina i tadašnjega gradonačelnika Ivana Vučića, aktivna u njezinu stvaranju. Djelo je ukratko teško predstaviti, njega treba čitati, tim više što posebnim poglavljem nudi i zanimljivu Ogulinsku čitanku. Dovoljno je za ilustraciju događaja koji je u Ogulinu obilježio razmeđe drugog i trećeg tisućljeća navesti knjigu koju su predstavili predsjednik MH Josip Bratulić, urednici Stjepan Sučić i Višnja Lipošćak, zatim Željka Čorak i Tonko Maroević. Predstavljanje knjige koja je na tako dobru glasu uveličao je i glas vrhunske operne umjetnice Ivanke Boljkovac, uz glazbenu pratnju Josipa Magdića te skladbe na gitari Ambrozije Puškarić i nastup Hrvatskoga pjevačkog društva Klek. Dan Grada Ogulina 14. rujna, uz koji se i zbila spomenuta svečanost ogulinske monografije, u pravilu ne prolazi bez sadržajnih programa OMH. Godinu poslije, 2001, na Večeri MH uz Petra Runju, autora predstavljene knjige Tragom stare ličke povijesti (doživjela je dva izdanja) sudjeluju biskup gospićko-senjski Mile Bogović, potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić i glavni tajnik Stjepan Damjanović. Mješoviti pjevački zbor Bašćina izvodi Staroslavensku misu Anđelka Klobučara. Dobra tradicija nastavlja se i 2002, a uz Dan Ogulina povod joj je i 160. obljetnica MH. Predstavljajući monografiju MH posvećenu spomenutoj obljetnici (Bratulić – Mažuran) govorio je i jedan od njezinih autora povjesničar Ive Mažuran, uz MH vezan više desetljeća, posebno za njezina uspona 1971, te obnove 90-ih godina minulog stoljeća, kada je bio i njezin potpredsjednik. U jednom trenutku nadahnuta govora, oslobođena patetike, s argumentiranom, temeljitom povijesnom analizom, rekao je: „Dešavalo se da je Hrvatska zapravo bila samo Matica hrvatska.“ Tom prigodom osjetio se i prinos Odjela za glazbu MH i njezina povjerenika Freda Došeka. U sjajnoj interpretaciji predstavili su se Snježana Martinjak (flauta) i Hrvoje Grgić (gitara), dokazani umjetnici s hrvatske glazbene scene, koji su interpretirajući Bacha, Sora, Ravela, Carullija, Iberta, Schuberta, Gounoda imali zapaženu publiku.

Starim tragom i suvremenom prometnicom

Kakav bi to ogulinski kraj bio, a da se kao kolijevka hrvatskoga planinarstva i alpinizma zaobiđe izletnički. Brojni članovi MH, pa i ja među njima, 17. svibnja 2003. kao gosti ogulinskog Ogranka bili su oduševljeni jednodnevnim boravkom u prekrasnom krajoliku. Prije političara tek izgrađenim dijelom autoceste od čvorišta Bosiljevo do vijadukta Modruš u panoramskoj vožnji prošli su najprije upravo članovi MH, a koji dan poslije i djelatnici Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža s glavnim ravnateljem Tomislavom Ladanom. Razumljivo, Matičin program nudio je i posjet ostacima staroga modruškog kastruma, slikovitim mjestima Tržanu, Zagorju (razgledanje crkve sv. Jurja), boravak na jezeru Sabljaci, zatim u Oštarijama (znamenita crkva Majke Božje od čudesa). Sam Ogulin, nekada utvrđeni kaštel koji je Bernardin Frankopan u 15. stoljeću dao izgraditi nad ponorom rijeke Dobre, bio je osobita jednako putopisna i kulturna poslastica.

Godine 2004. iznimno vrijedan program održan je uz Mjesec knjige za cijelu Hrvatsku, posvećen 130. obljetnici rođenja Ivane Brlić-Mažuranić. U njeznu rodnom Ogulinu predstavljena je knjiga U stihu i rimi o davnoj davnini Ljiljane Ivković, stihovima prilagođena najmlađima uz Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić. Izložbom uz 140. obljetnicu Narodne knjižnice i čitaonice Ogulin posebno su predstavljena i izdanja OMH. Uz Dan grada 2005. OMH i Poglavarstvo grada Ogulina predstavili su knjigu Stoljeće ogulinskih novina, koju je uredila kao posebno izdanje ogulinskog OMH Višnja Lipošćak, uvodni tekst Visoko zrcalo napisala Željka Čorak, a grafički uredio Miroslav Salopek. Knjiga obuhvaća novinsko izdavaštvo od daleke 1895, kada je izašao prvi broj Rodoljuba, sve do 1995, kada se pojavio prvi broj mjesečnika Ogulinski list. Uz već spomenute naslove vrijedno je spomenuti i druge proizašle iz Knjižnice Modruš; Petar Runje: Školovanje glagoljaša; Dubravka Balen-Letunić: Japodi; Milan Kruhek: Modruš; u suizdavaštvu Župa Plaški, Hrvoje Salopek: Stari rodovi ogulinsko-modruške udoline. Očito OMH Ogulin koji se i dva puta predstavio u Središnjici u Zagrebu, u Novinarskom domu i na Interliberu ima krila za daljni let. U to uvjerava i aktualan projekt. Ime mu je Let leptira ogulinskim krajolicima. Riječ je, kako priopćuje vrijedna predsjednica Višnja Lipošćak, o edukativnoj slikovnici s pomoću koje će najmlađi upoznati znamenitosti rodnoga grada. Prema onomu što ogulinski Ogranak radi ovaj je zapis tek skroman prelet kroz njegove djelatnosti.