Vijenac 415

Matica hrvatska

OGRANCI

N.Š.

BELI MANASTIR

Ogranak Matice hrvatske u Belom Manastiru i Centar za kulturu Grada Belog Manastira objavili su knjigu Katolička crkva u južnoj Baranji u 18. stoljeću – iz zapisa kanonskih vizitacija. Autorica je Dubravka Božić Bogović, viša asistentica na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Osijeku.

Osnovni su izvor, kako stoji i u podnaslovu knjige, kanonske vizitacije za Pečušku biskupiju u 18. stoljeću, u izdanju Državnog arhiva u Osijeku i Biskupije đakovačke i srijemske. Izbor 18. stoljeća potaknut je autoričinom željom za prikazivanjem neposrednih vjerskih i crkvenih prilika nakon oslobađanja od osmanske vlasti. Polazište se temelji na teorijskim postavkama „nove vjerske povijesti“, koja pristupa religiji kao sveobuhvatnom, cjelovitom, povijesnom i društvenom fenomenu. Pozornost je usmjerena na teritorijalno-upravnu župnu organizaciju, vjersku strukturu stanovništva, prihode i posjede crkava i župnika, stanje sakralnih objekata i ostala pitanja. Cilj je bolje upoznavanje vjerskog života u južnoj Baranji u 18. stoljeću.

Djelomice je pozornost usmjerena i na ostale konfesije na ovom području, što je tek naznaka za dalja istraživanja i širi interdisciplinarni pristup.

Autoričina je želja potaknuti zanimanje i rasprave o mnogim temama iz prošlosti toga zanimljivog dijela naše domovine, popularno nazvana baranjski trokut.

ĐURĐEVAC

Đurđevački ogranak MH i Gradska knjižnica Đurđevac organizirali su 22. siječnja 2010. predstavljanje desetog kalendara – plakata poezije. Bila je to prigoda i za izložbu svih dosadašnjih kalendara – plakata poezije, kao i za podsjećanje kako ja ta edicija nastala te tko je sve sudjelovao u njezinu kreiranju. O tome je govorio predsjednik ogranka, čiji je plakat Elegije Sigismunda Ernušta, nastao prema istoimenoj kajkavskoj pjesničkoj knjizi, i pokrenuo seriju. Naime, petnaest elegija – pjesama u prozi započinjalo je inicijalima koje je nacrtala Gordana Špoljar-Andrašić, a koji su zajedno činili latinsko ime Đurđevca: Sanctus Georgius. To se moglo jasno vidjeti tek na plakatu – kalendaru za 2001. Nastavilo se sljedećih godina plakatima posvećenim autorima đurđevačkog književnog kruga, a ove godine na plakatu su se našle Dijačke membe – skupni rad učenika đurđevačke gimnazije pod mentorstvom profesora Seleša, nastao proučavanjem i stilskim oponašanjem Kalnovečkih razgovora Ivana Goluba. Naime, membe su razgovori ili spominjanja. Njih su recitalom predstavile četiri učenice, članice iste skupine: Martina Carek, Mihaela Cik, Marija Kenđelić i Anja Senjan. U projektu su sudjelovali i bivši gimnazijalci, a sadašnji studenti, koji su kao učenici još nedavno sudjelovali u recitalnim projektima i proučavanju zavičajne književnosti.

Večer je dodatno posvećena mladim autorima, jer je predstavljena slikovnica učenice četvrtog razreda osnovne škole Mirte Kožar Veselo dvorište koju je izdao đurđevački Grafokom uz sunakladništvo đurđevačkog ogranka Matice hrvatske.

KLANJEC

U utorak 26. siječnja u Gradskoj knjižnici Antun Mihanović u Klanjcu održan je skup pod naslovom Sjećanje na znamenite Klanjčane – dr. Ivana Broza i dr. Franju Ivekovića. Prigodni popratni program pripremili su Ogranak Matice hrvatske Klanjec, Kulturni centar Klanjec i Osnovna škola Antuna Mihanovića.

KRIŽEVCI

OMH Križevci priredio je 14. siječnja spomen na znamenite osobe 19. stoljeća, a vezane uz taj grad – Antuna Nemčića i Ljudevita Vukotinovića. Gost, s predstavljanjem antologije Moslavačka kajkavska lirika, bio je OMH Kutina. S razlogom, jer kako je podsjetila je Renata Husinec, predsjednica križevačkog ogranka, spomenuti su prije dolaska u taj kraj stvorili zapažena književna i druga djela u Moslavini. Pred brojnom publikom u Hrvatskom domu vlastite kajkavske stihove govorili su Katarina Brkić, Božica Brkan i Dragutin Pasarić. Stihove Nade Pomper Gulija glazbeno je interpretirala mezzosopranistica Kristina Beck Kukavčić uz glasovirsku pratnju Ivana Pernickog. Na vrijednost knjige u kojoj su i stihovi Mije Stuparića te Višnje Sever upozorili su književnik Đuro Vidmarović i urednik antologije Dražen Kovačević. U završnici programa nastupio je Komorni sastav tambura križevačke Glazbene škole Alberta Štrige pod vodstvom Matije Fortune. Članovi ogranaka s potpredsjednikom Matice hrvatske Stjepanom Sučićem položili su vijenac na grob Antuna Nemčića i razgledali iznimno vrijednu knjižnicu u katedrali grkokatoličke biskupije.

LIPOVLJANI

Izvješće predsjednika OMH Lipovljani Stjepana Crnka na godišnjoj skupštini 13. siječnja podsjetilo je na više zapaženih prošlogodišnjih zbivanja. Među njima su i objavljene publikacije uz obljetnice sportskih udruga (ŠRD Šaran Lipovljani, ŠNK Stari Grad Kraljeva Velika), za što je osobito na uređivačkom planu naglašen rad tajnika Josipa Debeljaka. Uz vrijednosti lokaliteta Stari grad u Kraljevoj Velikoj OMH je Općinskom vijeću Lipovljani predao snimku geološke podloge Staroga grada, kao poticaj zajedničkom planu da se u projekt istraživanja uključe i arheološki stručnjaci. Skupštinu su pozdravili predsjednici ogranaka iz Kutine, mjesnih udruga nacionalnih manjina, predstavnici KUD-a, škole i crkve, a u ime MH potpredsjednik Stjepan Sučić.

METKOVIĆ

U organizaciji OMH Metković 17. siječnja u Galeriji GKS-a otvorena je izložba Otvoreni prostor suvremenoga hrvatskog pisca i grafičara Ivice Šiška. Izloženo je petnaest slika većeg formata u akrilnoj tehnici na platnu, nastalih u razdoblju 2005–2009. O autoru i konceptu izložbe govorio je likovni kritičar Milan Bešlić, a otvorio ju je predsjednik ogranka Ante Brečić. Izložba je otvorena do 5. veljače kao prva od planirane četiri u ovoj godini.

VINKOVCI

Iz biblioteke Grafiti OMH Vinkovci ovih je dana izašla deseta knjiga Turbo pametan pas Ratka Bijelčića. U sklopu XVI. vinkovačke glazbene scene održan je zapažen pijanistički koncert Dubrovčanina Alberta Frke. U petak 22. siječnja Drugom seminaru hrvatskog jezika i kulture odazvalo se 36 učitelja, nastavnika i profesora predavača iz Vojvodine. Potporu toj aktivnosti dala je pozdravivši sudionike i hrvatska konzulica u Subotici Vesna Njikoš-Pečkaj.

ZABOK

Ogranak Matice hrvatske u Zaboku predstavio je 19. siječnja 2010. novi roman Nevenke Nekić Burik: roman o svećeniku ubijenom u Domovinskom ratu. Roman su predstavili Lovro Cindori, kanonik zagrebački, Dubravko Jelčić, Đuro Vidmarović i sama autorica. Cindori se osvrnuo na svećenički život i djelovanje pokojnoga Ive Burika, ističući njegove zasluge u apostolatu i vjernosti Katoličkoj crkvi. Posebno je naglasio snagu vjere i nenapuštanje svoga naroda, iako je znao što ga čeka. Dubravko Jelčić govorio je o zastupljenosti teme Domovinskoga rata u lijepoj književnosti, istaknuvši neka prijašnja djela Nevenke Nekić, Nedjeljka Fabrija, Mire Međimurca i još nekolicine književnika, a postavio je i problem zaista sužene tematike koja se vezuje za Domovinski rat. Đuro Vidmarović pomno je analizirao roman kao estetsku tvorevinu, govorio o kompoziciji, jeziku, stilu, filozofiji i naraciji koja je obogaćena velikim rasterom autoričina poznavanja sveukupne kulturne baštine. Autorica se osvrnula na nastanak romana, težinu pisanja povijesnoga romana kao i prešućenost prethodna tri romana, koja se također na neki način vezuju uz Domovinski rat ili prilike koje vladaju u društvenom životu u Hrvatskoj. Čitanjem ulomaka iz romana Burik završila je vrlo bogata večer, koja se održavala u Župnom dvoru zahvaljujući župniku Culeju, ali i Stjepanu Bučaru, predsjedniku Ogranka Matice hrvatske u Zaboku.

UMAG

Početkom siječnja Ogranak Matice hrvatske raspisao je natječaj za najbolje školske uratke na području Bujštine. Ovo je već drugu godinu za redom kako Ogranak provodi taj natječaj. Natječaj traje završno do kraja ožujka i u njemu mogu sudjelovati svi učenici osnovnih i srednjih škola Bujštine. Najboljim učeničkim radovima biti će podijeljene nagrade: knjige i diplome.

Početkom veljače Ogranak započinje s tečajem kreativnog pisanja. Tečaj će se održavati jednom tjedno tijekom godine, a tečaj će voditi profesorica hrvatskog jezika i književnosti Vedrana Štiglić Vidović. Cilj je tečaja uputiti sve zainteresirane u načine, kao i zamke, pisanog izražavanja.


Vijenac 415

415 - 28. siječnja 2010. | Arhiva

Klikni za povratak