Mnogo za dva, a kamoli za jedan ogranak

Vinkovci – vrata Hrvatske! Pamtimo li za Domovinskog rata tu ne samo simboličnu oznaku grada na Bosutu, snažna u otporu nedaleko pakla Vukovara, da jezoviti plamen stradanja ne zahvati njega i ostali dio Hrvatske. Ta se slika grada s istoka Hrvatske gubi. Od pomoći nisu mu ni članci u enciklopediji pod Vinkovci, koji više skrivaju nego otkrivaju rane tih toliko još blizih događanja. Na to uime grada, ne praznom polemikom, nego punom dinamikom rada i života, trebaju reagirati kulturne ustanove i osobe koje promiču njegove vrijednosti. U Vinkovcima, što zaista nije demagogija jeftina lokalpatriozma i samodopadnosti, taj odgovor temeljito i sustavnim radom potvrđuje Ogranak Matice hrvatske. I bez pitanja o djelovanju osjetit će se to već pri ulazu u prostorije OMH. Brojne knjige na policama nude naslove iz različitih područja djelovanja. A zavirite li u 25 objavljenih Godišnjaka OMH s prvih njegovih stranica koje obvezno u dan donose kronologiju zbivanja tekuće godine, ostajete iznenađeni. Ima godina u kojima su tjedni ispunjeni sa po dva događaja u organizaciji MH, a da se pritom još i surađuje recimo na relaciji istok – jug s ogrankom u Dubrovniku. “Došli smo podijeliti s vama ono najljepše što smo imali u 2008, a to je 500. obljetnica rođenja književnog velikana Marina Držića”, poručila je Vinkovčanima predsjednica dubrovačkog ogranka Matice hrvatske Ivana Burđelez. Ne nedostaje ni zeleno-plave kulturne brazde sa Šibenikom, Splitom. Posebno su poglavlje programi s članovima iz Subotice uz učenje standardnog hrvatskog za vojvođanske Hrvate, ili pak plodonosnih susreta s ograncima u susjednoj BiH: Tuzla, Sarajevo, Široki Brijeg… Jednostavno Ogranak u Vinkovcima, gradu s više od 35.000 stanovnika, na hrvatskom kulturnom zemljovidu daleko je više od od užega lokalnog pa i regionalnog djelovanja. Mnogim je programima samostalni nositelj ili pak snažna suradnička potpora za cjelovitiji kulturni razvoj. I to ne samo u novije doba.

Bogdan Mesinger na predstavljanju Vinkovačke književne povjesnice

Početkom prošloga stoljeća 123 člana

Vinkovci su vrata Matici hrvatskoj otvorila davno. Matica hrvatska tamo je od 1864, kad se u nju učlanila Knjižnica slavonskog naroda Brodske graničarske regimente te župnik Franjo Božić i učitelj Petar Tomašević. Članstvo se povećavalo. Listajući izvješća nailazi se 1877. na popis od dvadeset članova, a među “utem. koji plaćaju” je i Josip Brušmind, “slušatelj filosofije na bečkom sveučilištu” (1896. izabran je za prvog profesora na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na Katedri za arheologiju, kao i za upravitelja Arheološkog muzeja). Članovi su učitelji, gimnazijski profesori, župnici, kotarski sudac. Prvu godinu 20. stoljeća Vinkovci imaju čak 123 člana, s povjerenikom gimnazijskim profesorom Stjepanom Đakovićem. U tom tek letimičnom pregledu osjetit će se tako i djelovanje 1933, kada je na čelu popisa sa 76 članova povjerenik novinar Ivan Grubiša. I u novom ustroju MH osnivanjem pododbora Vinkovci su jedan od njih. Vinkovački pododbor utemeljen je 1959. zaslugom Dionizija Švagelja. S Miroslavom Mađerom on je vodio književno-znanstvenu sekciju, dok se o radu likovne brinuo akademski slikar Božidar Kopić. Okupljalište članstva, koje je raznim programima djelovalo osobito u trokutu Vinkovci – Vukovar – Ilok, bile su prostorije vinkovačke informativne ustanove Novosti (svojih prostorija Pododbor nije imao). Sadržaj rada i poruka MH, ali i stvaralaštvo njezinih članova, odašiljani su s valova Radija Vinkovci. Već 1960. tiskan je prvi broj Godišnjaka. Osam brojeva te i danas nezamjenjive svojevrsne kulturne panorame Vinkovaca uredio je Dinizije Švagelj. Dakle uz pokretački zanos iz 1971, kada se širom Hrvatske osnivaju ogranci MH, vinkovački već ima svoju povijest i zapaženu radnu djelatnost. Novije i radom najbogatije razdoblje započinje 4. svibnja 1990. u Narodnoj knjižnici (zgrada Hrvatskog doma u Zvonimirovoj ulici, izgorjela u ratu). Dan je to obnoviteljske (osnivačka) skupština vinkovačkog ogranka Matice hrvatske. Od tada kulturna scena Vinkovaca nezamisliva je bez OMH, koji nakon obnove vodi predsjednik Antun Babić, a nakon njega Ante Miljak, pod čijim je vodstvom Ogranak također nastavio svoju kulturnu misiju. Bliža izvješća govore o formiranih osam odjela: za likovne umjetnosti, književnost, glazbenu umjetnost, mladež, kulturnu baštinu, gospodarstvo, obitelj, film, video i fotografiju. Kolektivni su članovi Muška pjevačka grupa Lipa, Komorni pjevački zbor Cibalae i Amatersko kazalište Joza Ivakić. U minula dva desetljeća OMH na godišnjem popisu ima dvjestotinjak članova, od kojih je polovica aktivna, a uže vodstvo s petnaest članova najaktivnije. Danas je agilni predsjednik OMH Vinkovci Dražen Švagelj.

Zagrebački gitarski trio

Biblioteke – od dječje književnosti do znanstvenih tema

Daleko bi nas odvelo spominjanje svih objavljenih naslova OMH iz bogate nakladničke djelatnosti, desetak primjerice 2007, i to u više biblioteka bez profesionalno zaposlenih. Dovoljno je nabrojiti imena biblioteka: Dom, Grafiti, Ravnica, Udio Slavonije u hrvatskoj književnoj kulturi, Mala likovna biblioteka. Nakladnička produkcija OMH, čemu urednički prinos posebno daju Ružica Pšihistal i Tomislav Talanga, nudi sadržaje od kazivača pučke baštine do vrhunskih znastvenih djela, koja dobivaju i najviša priznanja Matice hrvatske do Nagrade Ivan Kukuljević Sakcinski. Godine 1999. tu uglednu nagradu vinkovački ogranak primio je za knjigu Vinkovački šokački rodovi Tome Šalića. Zlatnom poveljom nagrađena je knjiga Stanka Andrića Vinkovci u srednjem vijeku. Uz brojne naslove tu su i zapažena u više knjiga Dionizija Švagelja i Zlatka Tomičića. U biblioteci Udio Slavonije u hrvatskoj kniževnoj kulturi objavljene su četiri knjige: Katica Čorkalo, Slavonica, Josip Bogner, Studije i portreti (priredila Antonija Bogner-Šaban) Isidor Kršnjavi, Listovi iz Slavonije – Članci (priredila Katica Čorkalo, Srebrena povelja MH 1996), Ferdo Juzbašić, Djela: pjesme i proza (priredila Katica Čorkalo). Unatoč nepovoljnjim financijskim prilikama OMH u Vinkovcima uz projekte koje kandidira prema Ministarstvu kulture, najvećim dijelom (60 posto) vezan je uz gradski proračun, tek simbolično za županijski i sponzorska sredstva. Dio ostvaruje prodajom objavljenih knjiga. Ogranak se ne zaustavlja u istraživanjima i najavljuje nova djela. Među njima i Vinkovcima potrebno kapitalno izdanje znanstvene monografije. Ona zaista nedostaje gradu bogate povijesti. Na projektu se temeljito radi punih sedam godina, a on bi prema predsjedniku OMH Draženu Švagelju trebao dati odgovore iz svih područja života: od zemljopisnih značajki, studijski već pripremljene demograske slike i svih drugih sadržaja koji su znanstvenim pristupom daleko više od informacije. Uz taj podatak zadržat ćemo se i na biblioteci koja je sasvim okrenuta mlađoj populaciji. Naziv joj je Grafiti. Iz njezine produkcije naslov Moji grafiti 2006. dobio je književnu nagradu Mato Lovrak za najbolji dječji roman na hrvatskom jeziku. Uz tri autorska potpisa Robert Mlinarec, Ratko Bjelčić i Vladimir Bakarić i sjajne ilustracije poznatoga strip-crtača Dubravka Matakovića taj je tinejdžerki roman doživio tri izdanja. Urednik je spomenute biblioteke za djecu i mlade iz koje je prema mladoj čitalačkoj publici u tri godine upućeno devet naslova Vladimir Bakarić, a djela su uz engelski prevedena na slovenski, makedonski i srpski. Moglo bi se reći da je u vinkovačkom OMH rad s mladima i za njih izazov, ali i stvarnost.

Marko Landeka, Ružica Pšihistal, Dražen Švagelj na predstavljanju knjige Dionizija Švagelja, Hrvatski narodni preporod u Slavoniji

Koncerti i još mnogo toga

Nije jednostavno predstaviti sveprisutnost MH u Vinkovcima, posebno s čestim koncertima raznih žanrova, a podiji su: od crkve Sv. Ilije iz 13. stoljeća do Glazbene škole, ali i potkrovlja srednjoškolskih ustanova. Godina Borisa Papandopula, primjerice, počela je u Vinkovcima. S prihvaćanjem i dobrom posjetom Vinkovci se tako znaju naći na pozivnim plakatima uz glavne ili gradove s umjetničkim epitetom: Zagreb, Zadar i Novi Sad. Protekle godine bilo je dvadesetak koncerata, čak tri u travnju, svibnju, lipnju i srpnju. Bogata je izložbena aktivnost, a na paleti likovnoga vinkovačkog života svoje mjesto dobiva i već spomenuta unutar OMH Mala likovna biblioteka. Pored mnogih knjiga, objavljene su i dvije grafičke mape (od kojih je mapa Antuna Babića i Zlatka Tomičića dobila Srebrnu povelju MH). Govoriti o večerima posvećenim filmskom stvaralštvu Rudolfa Sremeca bilo bi preskromno, njima kao i brojnim izložbama umjetničkih i dokumentarnih fotografija treba prisutovati. Osobita je aktivnost Antuna Smajića, koji vodi Odbor za multimediju. I ono što je posebno važno, OMH nije zatvoren sustav unutar svog članstva, dapače – otvoren je sve do općinskih središta i sela istočne Slavonije. Osjeća se to u ostvarenju programa Dani Matice hrvatske Vukovarsko – srijemske županije, kojima onu središnju nit poveznicu upravo daje vinkovački ogranak. Jedan od brojnih sadržaja polovicom travnja 2005. upravo je bio vezan za prostor vinkovačkog ogranka. Domovinskom ratu u Vinkovcima vlastitim dokumentarnim zapisima na VHS-u svjedočio je njegov nekadašnji gradonačelnik, a danas predsjednik OMH Dražen Švagelj. Podsjetio je na mnoge detalje, posebno razaranja Opće bolnice, spomenika kulture, poput Narodne knjižnice i čitaonice, pri čemu je nestalo 85.000 knjiga i izvornih rukopisa vinkovačkih zavičajnih književnika, kasnobaroknih zgrada u gradskom središtu, obiteljskih kuća i drugih objekata u gradu.

Goran Rem, Katica Čorkalo Jemrić, Višnjica Sorčik i Ružica Pšihistal

Ovim zapisom tek smo odškrinuli vrata kulturom bogatih Vinkovaca. Uz grad mnogih znanih, netko je rekao kako je u književnosti toliko važan da ima i dva književnika s prezimenom Kozarac (Josip i Ivan). Matica hrvatska u Vinkovcima nema dva ogranka. No ono što čini nakladničkom produkcijom, brojnim književnim priredbama, koncertima i izložbama, stručnim skupovima, mnogo je i za dva, a kamoli za jedan ogranak.