Veliki planovi (z)a smanjeni proračun

Na godišnjoj tiskovnoj konferenciji Ministarstva kulture, održanoj 22. prosinca, ministar Božo Biškupić iznio je rezultate rada Ministarstva u 2009. te predstavio skorašnje projekte.

Iako je proračun za 2010. smanjen za 5 milijuna kuna i iznosit će milijardu i 40 milijuna kuna, zadržat će se ista razina kao i do sada, naglasio je ministar, zahvaljujući tome što su neki skupi višegodišnji projekti dovršeni u 2009. To se prije svega odnosi na MSU, najveću investiciju u kulturi od osamostaljenja Hrvatske, te na Muzej antičkoga stakla u Zadru, specijalizirani nacionalni arheološki muzej jedinstven u Europi. U istu skupinu spada i dovršenje Muzeja pračovjeka u Hušnjakovu te Muzeja grada Iloka, čije se otvaranje očekuje najkasnije u veljači. Država je također, podsjetio je ministar, otkupila Tvornicu duhana za Povijesni muzej, a ministarstvo je osiguralo posljednju ratu isplate.

Prošla je godina, naglasio je ministar, donijela značajne uspjehe na međunarodnom planu, a u tekućoj se godini očekuje dovršenje povrata kulturnih dobara otuđenih u ratu. Hrvatska je s BiH, Crnom Gorom i Srbijom pokrenula projekt nominacije stećaka na UNESCO-ovu listu, a plodna suradnja s tom institucijom rezultirala je imenovanjem dvoje naših znanstvenika na čelo europskih tijela. Tako će Nina Obuljen predsjedavati Konvencijom za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih dobara u prosincu, a Jasen Mesić imenovan je ravnateljem Konferencije o podvodnoj kulturnoj baštini. Biškupić je istaknuo i značenje uvrštenja sedam hrvatskih nematerijalnih dobara u UNESCO-ov europski registar te upis hvarskoga Starigradskog polja na listu svjetske materijalne baštine. Za UNESCO-ov pak ekološki program Čovjek i biosfera u suradnji s Mađarskom Hrvatska će kandidirati rezervat Mura – Drava – Dunav.

Ministar je pozitivno ocijenio i napredovanje projekta Vlade Republike Hrvatske i Razvojne banke Vijeća Europe Ilok – Vukovar – Vučedol, istaknuvši dovršenje Muzeja vučedolske kulture arhitekta Gorana Raka, te obnovu dvorca Eltz te dvorca Odeschalchi u Iloku.

Na kraju, ministar je podsjetio na sudjelovanje hrvatskih glazbenika na 53. venecijanskom bijenalu, izložbu Suvremenoga hrvatskog kiparstva u europskim metropolama te najavio velike međunarodne projekte, izložbe suvremene kineske umjetnosti i perzijske minijature u Muzeju Mimara.

RIJEČ MINISTRA

Godina koja je postavila nove standarde

Godina 2009. je za nama te stoga valja podvući crtu i reći da je to bila godina bogata raznovrsnim i vrijednim kulturnim zbivanjima. Od kazališta, glazbe, izdavaštva, zaštite spomenika, izvrsnih izložbi, završetka velikih investicijskih projekata i još mnogih drugih kulturnih događanja.

Od brojnih ostvarenih kulturnih programa na prvom mjestu ističem upis sedam nematerijalnih dobara kulturne baštine na UNESCO-ov popis svjetske nematerijalne kulturne baštine u rujnu ove godine u Abu Dabiju. Iznimno sam ponosan na to dragocjeno priznanje Hrvatskoj kao zemlji koja je uspjela očuvati vrijedna nematerijalna dobra za buduće naraštaje.

Kada govorimo o UNESCO-u, dodjela povelje Starom Gradu na otoku Hvaru, koji se nalazi među sedam vrhunskih hrvatskih lokaliteta na listi svjetske baštine, u samu je vrhu kulturnih događaja godine.

U području investicija možemo biti iznimno zadovoljni. U prvom redu tu mislim na otvaranja Muzeja suvremene umjetnosti, najveće investicije u kulturi u posljednjih sto godina, te na Muzej antičkog stakla u Zadru, prvi specijalizirani muzej u Europi posvećen antičkom staklu, s jedinstvenom zbirkom od oko dvije tisuće različitih staklenih predmeta iz doba antike.

Kao prvu izložbu, ujedno nacionalni projekt, izdvajam izložbu Slavonija, Baranja i Srijem – vrela europske civilizacije, koja je na enciklopedijski način obuhvatila od prapovijesnih vremena do danas područje Slavonije, Baranje i Srijema. Kada govorimo o međunarodnim projektima, na prvom mjestu izdvojit ću izložbu Zagreb – München – Hrvatsko slikarstvo i Akademija likovnih umjetnosti u Münchenu, koja oduševljava brojne posjetitelje. Od domaćih posebno izdvajam Od Klovića i Rembrandta do Warhola i Picelja, izložbu vrhunskih djela nacionalne baštine koja čuva Grafička zbirka Nacionalne i sveučilišne knjižnice.

Ne smijemo zaboraviti ni hrvatski nastup na 53. venecijanskom bijenalu s temom Stvaranje svjetova. Hrvatsku su predstavljali Nikola Koydl, Zoltan Novak i Matko Vekić, izbornica je bila Biserka Rauter Plančić.

Od kazališnih projekata treba istaknuti Moličreovu dramu Građanin plemić u režiji Krešimira Dolenčića i izvedbi Drame, Opere i Baleta HNK u Zagrebu, operu Crux dissimulata (Prikriveni križ) Srećka Bradića, praizvedbu u produkciji HNK u Zagrebu i Muzičkog biennala pod ravnanjem Zorana Juranića u režiji Krešimira Dolenčića te praizvedbu Casanove u Istri Alfija Kabilja, premijerno prikazanu u HNK Rijeka u okviru 17. Zajčevih dana, pod ravnanjem Ive Lipanovića, a u režiji velikoga Krešimira Dolenčića.

Kapitalno djelo Vere Horvat Pintarić Tradicija i moderna u izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti posebno je obilježilo izdavačku djelatnost, jednako tako pažnju javnosti i struke zaokupila je knjiga Viktora Žmegača Majstori europske glazbe u izdanju Matice hrvatske, a svakako treba spomenuti i završetak velikoga projekta Hrvatske enciklopedije u jedanaest svezaka u izdanju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.

Božo Biškupić